Pregled bibliografske jedinice broj: 856917
Žalosti i radosti navjestitelja Radosne vijesti
Žalosti i radosti navjestitelja Radosne vijesti // Riječki teološki časopis, 23 (2015), 1; 61-84 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 856917 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žalosti i radosti navjestitelja Radosne vijesti
(Sadness and Joy of the Evangelizers)
Autori
Parlov, Mladen
Izvornik
Riječki teološki časopis (1330-0377) 23
(2015), 1;
61-84
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
žalosti, radost, Kristova radost, kršćanska radost, prezbiterij, Marija.
(sadness, joy, joy of Christ, Christian joy, presbytery, Mary.)
Sažetak
Sažetak U članku autor izlaže temu iz naslova u dva dijela. U prvom progovara o svećeničkoj egzistencijalnoj žalosti koja se rađa iz usvajanja nekih od značajki koje obilježavaju suvremeno društvo. Autor upozorava na opasnost pretjerane sekularizacije, koju, slijedeći papu Franju, naziva „duhovna svjetovnost“, potom kao izvore svećeničke egzistencijalne žalosti kratko izlaže opasnosti pretjeranog individualizma, pastoralne tromosti, pesimizma i ovisnosti. U drugom dijelu članka autor, na opširniji način, progovara o razlozima svećeničke radosti. Polazi od tvrdnje kako je svećenik, kao onaj kome je povjereno naviještanje Radosne vijesti, ujedno i službenik radosti. Potom razloge svećeničke radosti prepoznaje u onima koje proizlaze iz sakramenta krštenja, a to znači kako je svećenik, kao i svaki drugi kršćanin, pozvan biti dionik Kristove radosti, ukoliko je naslovnik objave Oca koju Krist donosi. Potom ukazuje i na radost koja je svećeniku vlastita, a proizlazi iz primanja sakramenta svetoga reda po kojemu je suobličen Kristu, Glavi i Pastiru Crkve. Svećenik je, po ređenju, postao dionik svećeničkog bratstva (prezbiterija), što autor također prepoznaje kao daljnji razlog svećeničke radosti. U zadnjem dijelu članka autor istražuje odnos između svećenika i BD Marije te ustvrđuje kako svećenik, i s naslova svetoga reda, može na Mariju gledati kao na svoju Majku, na Majku svećenika te u svome pastoralnom poslanju računati s njezinom zaštitom i pomoći, što onda postaje novi razlog njegove radosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija