Naslov
Uloga vode u biosferi i održivo gospodarenje vodom u agroekosustavima

Autori
Ondrašek, Gabrijel ; Petošić, Dragutin ; Holjević, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Pravna zaštita voda / Jakša Barbić - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2016, 19-29

ISBN
978-953-347-087-0

Skup
Pravna zaštita voda - okrugli stol

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
voda, agroekosustav, hrana

Sažetak
Voda je esencijalan medij za jedinke biosfere te se postojanje vode izravno poistovjećuje s postojanjem određenog oblika života. Među najznačajnijim ulogama vode u biosferi potrebno je istaknuti kako je voda ; najzastupljeniji (glavni) biogeni konstituent (npr. novorođenče može sadržavati 75%, odrasla osoba 60%, a biljke i >95% vode), jedno od najdjelotvornijih otapala uopće ( uslijed bipolarnosti voda uspješno otapa razne teško topive tvari), spremnik topline (važno u termoregulaciji živih bića), među najzastupljenijim metabolitima uopće (u procesima fotosinteze, respiracije, digestije, transpiracije), krucijalni medij življenja za određene organizme (npr. za vodene organizme, biljke – hidrofite), medij transporta (prenosi razne korisne, esencijalne i/ili toksične elemente, metabolite/hraniva iz okoline do/unutar organizma). Pogled iz svemira otkriva bogatstvo vodnih resursa Zemlje koji premašuju 2/3 njezine ukupne površine. Procjenjuje se da unutar najvažnijih kopnenih i morskih resursa ukupan volumen vode na Zemlji iznosi ~1, 4 mlrd. km3, od čega glavninu 97, 5 % obuhvaća slana voda, a preostalih oko 2, 5 % je slatka (svježa) voda (Tablica 1). Međutim, veći dio ukupnog volumena svježe vode, ~24 mil. km3 (69 %), zaprema snježni i ledeni prekrivač (Arktik, Antarktika, Grenland), preostalih oko 10, 8 mil. km3 (30 %) vode nalazi se u gornjem, površinskom sloju litosfere do 2.000 m dubine, a ostatak od oko 105.000 km3 (0, 3 %) sadrže tekuće i stajaće vode (rijeke, jezera, močvare) (Tablica 1). U posljednjih nekoliko desetljeća voda na Zemlji je postala jedan od najkritičnijih i najizloženijih prirodnih resursa zbog brojnih antropogenih utjecaja, a od njih se osobito ističu kemijska i/ili biološka onečišćenja te neodrživo korištenje (crpljenje). Također, zabrinjavajuća je činjenica da se u posljednje vrijeme sve više onečišćuju relativno lakše dostupni resursi svježe vode o kojoj izravno ovisimo i koja je prijeko potrebna za rastuće potrebe proizvodnje hrane, a posebice u agroekosustavima. Agroekosustav kompleksna je funkcionalna cjelina živih jedinki i brojnih okolišnih čimbenika, a primaran mu je cilj proizvodnja hrane biljnoga i/ili animalnoga podrijetla. Agroekosustavi biljne proizvodnje najviše pridonose proizvodnji hrane jer glavninu ljudske prehrane (oko 80 %) čine namirnice biljnoga podrijetla, a preostali udio namirnice su animalnoga podrijetla. Također, animalna proizvodnja hrane izravno je ovisna o biljnoj proizvodnji jer primjerice, proizvodnja 1 kg mesa prosječno iziskuje oko 3 kg žitarica pa je zato trenutno oko 1/3 kultiviranih površina izravno u funkciji proizvodnje stočne hrane. Zbog svega navedenoga voda i gospodarenje vodom u agroekosustavima od krucijalne je važnosti za stabilnost i sigurnost proizvodnje hrane. Velika većina agroekosustava ima narušene vodne odnose (vodni režim), te je povremeno ili trajno izložena nedostatku voda, odnosno prekomjernim vodama. Navedeni poremećaji vodnog režima u agroekosustavima postaju sve izraženiji, a gospodarenje vodom sve je izazovnije i zahtjevnije zbog globalnih klimatskih promjena. Neovisno o tome da li su problem suvišne i/ili nedostatne vode, izravne posljedice vodnoga stresa u agroekosustavima jesu gubitci prinosa (hrane) i njegove kakvoće, a neizravne posljedice mogu biti dalekosežnije, poput trajne degradacije prirodnih resursa. Kao odgovor na vodne poremećaje u agroekosustavima može se primijeniti niz mjera gospodarenja vodom/zemljištem zasebno (npr. primjena suvremenih lokaliziranih sustava navodnjavanja) i/ili integrativno (npr. primjena kombinirane površinsko–podzemne odvodnje).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA