Pregled bibliografske jedinice broj: 856570
Institucionalno osnaživanje glavnog i velikih gradova u Hrvatskoj u funkciji jačanja njihovog kapaciteta za regionalnu suradnju
Institucionalno osnaživanje glavnog i velikih gradova u Hrvatskoj u funkciji jačanja njihovog kapaciteta za regionalnu suradnju // Mjesto i uloga gradova SEE (Jugoistočne Europe) u razvoju međuregionalne i međudržavne suradnje u okviru Dunavske i Jadransko-jonske evropske makroregije / Osmanković, Jasmina ; Pejanović, Mirko (ur.).
Sarajevo: Akademija nauka i umjetosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), 2016. str. 39-57
CROSBI ID: 856570 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Institucionalno osnaživanje glavnog i velikih
gradova u Hrvatskoj u funkciji jačanja njihovog
kapaciteta za regionalnu suradnju
(Institutional capacity building of the capital and
other cities in Croatia in function of
strengthening their capacity for regional
cooperation)
Autori
Koprić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Mjesto i uloga gradova SEE (Jugoistočne Europe) u razvoju međuregionalne i međudržavne suradnje u okviru Dunavske i Jadransko-jonske evropske makroregije
Urednik/ci
Osmanković, Jasmina ; Pejanović, Mirko
Izdavač
Akademija nauka i umjetosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH)
Grad
Sarajevo
Godina
2016
Raspon stranica
39-57
ISBN
978-9926-410-07-0
Ključne riječi
lokalna samouprava– Hrvatska ; gradovi ; razvoj ; teritorijalna organizacija ; institucionalno osnaživanje
(local self-government- Croatia ; cities ; development ; territorial organization ; institutional capacity building)
Sažetak
Grad Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, ima sve ovlasti kao drugi gradovi, uključujući ovlasti velikih gradova te ovlasti županije. U reformi 2005. status velikog grada dobili su oni koji imaju više od 35.000 stanovnika (17) te su s njima po ovlastima izjednačena i sva sjedišta županija. Od 2001. tzv. decentralizirane funkcije preuzela su 33 grada. Oblici institucionalnog osnaživanja gradova su širenje njihovih funkcija i financijskog kapaciteta, jačanje autonomije te orijentacija na ekonomski razvoj. Dosadašnje promjene nisu značajnije ojačale kapacitet hrvatskih gradova za razvoj i regionalnu suradnju. Čak su i veći gradovi okrenuti svojim internim problemima, dok suradnja na regionalnom planu dolazi malo do izražaja. Tek jake jedinice sa snažnim kapacitetima razvijaju značajnije kooperativne ambicije, uključivo regionalnu suradnju. Potrebno je redefinirati teritorijalnu strukturu, pri čemu se vidi između 120 i 140 mogućih urbanih centara različite veličine i značenja. Zasad jedino Zagreb, usprkos svojim upravljačkim problemima, zbog veličine i snage ima kapaciteta za suradnju s d rugim gradovima u regiji i općenito u Europi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
