Pregled bibliografske jedinice broj: 856367
Odgovornost ˝ustaničkih i drugih pokreta˝ za međunarodne zločine: čl. 10. Nacrta članaka o odgovornosti država s osvrtom na presudu Međunarodnog suda za genocid (Hrvatska protiv Srbije)
Odgovornost ˝ustaničkih i drugih pokreta˝ za međunarodne zločine: čl. 10. Nacrta članaka o odgovornosti država s osvrtom na presudu Međunarodnog suda za genocid (Hrvatska protiv Srbije) // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 65 (2015), 3-4; 337-360 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 856367 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odgovornost ˝ustaničkih i drugih pokreta˝ za međunarodne zločine: čl. 10. Nacrta članaka o odgovornosti država s osvrtom na presudu Međunarodnog suda za genocid (Hrvatska protiv Srbije)
(Responsibility of “Insurrectional and Other Movements” for International Crimes: Article 10 of Draft Articles on Responsibility of States in Regard to the ICJ Judgment in the “Genocide Case” (Croatia V. Serbia))
Autori
Lapaš, Davorin
Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 65
(2015), 3-4;
337-360
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
“ustanički i drugi pokreti” ; međunarodno protupravni čini ; pripisivost ; sukcesija odgovornosti ; objektivna odgovornost države
(“insurrectional or other movements” ; internationally wrongful acts ; attribution ; succession of responsibility ; strict liability of States)
Sažetak
Rad se bavi analizom međunarodnopravnog položaja ustaničkih kao i drugih, primjerice oslobodilačkih pokreta u suvremenom međunarodnom pravu, ali i pitanjima njihove odgovornosti za međunarodno protupravne čine, posebice u kontekstu tumačenja i primjene odredbi članka 10. stavaka 1. i 2. Nacrta članaka o odgovornosti država za međunarodno protupravne čine, koji je izradila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo 2001. godine. Pritom rad analizira primjenu navedenih odredbi u presudi Međunarodnog suda iz 2015. u sporu o primjeni Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida između Hrvatske i Srbije, razmatrajući moguće temelje međunarodnopravne odgovornosti za takve protupravne čine, počevši od “pripisivosti”, sukcesije odgovornosti sve do objektivne odgovornosti države u slučaju neuspjeha takva pokreta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- HeinOnline