Pregled bibliografske jedinice broj: 855628
Početna studija za mapiranje praksi zaštite djece i povezanih potreba glede radne snage u jugoistočnoj Europi - Hrvatska: Završno izvješće
Početna studija za mapiranje praksi zaštite djece i povezanih potreba glede radne snage u jugoistočnoj Europi - Hrvatska: Završno izvješće. Zagreb: Hrabri telefon, 2016 (monografija)
CROSBI ID: 855628 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Početna studija za mapiranje praksi zaštite djece i povezanih potreba glede radne snage u jugoistočnoj Europi - Hrvatska: Završno izvješće
(Baseline Study to Map Child Protection Practices and Related Workforce Needs in Southeast Europe - Croatia: Final Report)
Autori
Rajter, Miroslav ; Katalinić, Vesna ; Tomić, Jelena
Ostali urednici
Buljan Flander, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrabri telefon
Grad
Zagreb
Godina
2016
Stranica
35
ISBN
978-953-7486-24-2
Ključne riječi
zaštita djece, socijalni rad, mapiranje praksi, potrebe radne snage
(child protection, social work, practices mapping, workforce needs)
Sažetak
Ova studija bavi se pitanjem formalnog i neformalnog obrazovanja, uvjeta za rad i budućih potreba u vezi obuka socijalnih radnika uključenih u zaštitu djece. Glavna svrha studije je mapiranje postojećeg edukacijskog okvira za socijalne radnike i pružanje uvida u njihove edukacijske potrebe. Vidljivo je, iz odgovora sudionika, da je percepcija socijalnog rada negativna. To je, u određenoj mjeri moguće pripisati prirodi socijalnog rada kao profesiji koja je uključena kada se ljudi suočavaju s teškim situacijama. Ova studija implicira da postoji potreba za poboljšanjem vještina koje su vezane uz percepciju javnosti, poput rada sa članovima zajednice, održavanje transparentne komunikacije i odnosa s javnošću. Obrazovanje socijalnih radnika u Hrvatskoj je ujednačeno, a dostupno je na samo jednom sveučilištu. To daje jedinstven standard za profesionalce, ali i sprečava prijenos znanja među stručnjacima koji su studirali socijalni rad na različitim obrazovnim ustanovama (sveučilištima). Većina usvojenih kompetencija koje se uče u sklopu sveučilišnog obrazovanja su kombinacija pravnih kompetencija i vještina vezanih uz savjetovanje. Istraživačke kompetencije, iako se podučavaju, najčešće se spominju kao one koje se najmanje primjenjuju u stvarnom radu. To se objašnjava opsegom posla i činjenicom da sudionici ne smatraju istraživanje prioritetom unutar svojeg posla. Pitanje djelokruga rada spominje se u različitim kontekstima. Sudionici osjećaju preopterećenje brojem korisnika i opsegom posla koji obavljaju. U vezi s tim, spominju vještine koje se tiču zaštite vlastitog mentalnog zdravlja i osobnog integriteta i kao ključne vještine za socijalne radnike i kao one koje najviše trebaju. Ove vještine su najvažnije za mlade socijalne radnike koji su zbog nedostatka iskustva najviše izloženi stresu i potencijalnim profesionalnim pogreškama. Zbog opsega posla i nedostatka sposobnosti da se nose sa složenim situacijama, socijalni radnici imaju tendenciju da se usredotočuju na administraciju i broj predmeta koje su riješili, umjesto na dubinu i kvalitetu usluga koje pružaju svojim korisnicima. Iz tog razloga vrlo je važno osigurati dovoljno treninga za povećanje kompetencija i pružiti im potrebna znanja o tome kako poboljšati radne procese.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti