Naslov
Način djelovanja insekticida na repinu pipu u laboratorijskim uvjetima
(The mode of action of insecticides on sugar beet weevil under laboratory conditions)

Autori
Bažok, Renata ; Šatvar, Mihaela ; Radoš, Ivan ; Čačija, Maja ; Lemić, Darija ; Drmić, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2015, 26-27

Skup
59. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2015. - 13.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
repina pipa ; šećerna repa ; spinosad
(sugar beet weevil ; sugar beet ; spinosad)

Sažetak
Repina pipa važan je štetnik šećerne repe u istočnom dijelu Hrvatske. Proizvođači često ističu slabo djelovanje insekticida nakon folijarne primjene pa se, iako to nije u skladu s dozvolom, provode višekratna tretiranja. Tijelo pipe pokriveno je izrazito čvrstim hitinskim slojem što otežava prodor kontaktnih insekticida u tijelo kukca. Budući da su biljke u vrijeme primjene vrlo male, insekticidi nakon primjene dospijevaju uglanvnom tlo. Insekticidi se na tlu ne ponašaju na isti način kao na tretiranoj biljci, vrlo često se isperu u dublje slojeve ili se razgrade. Zbog toga je kontaktno djelovanje insekticida na repinu pipu otežano. Pipa ima veliki kapacitet ishrane, a biljke koje napada su vrlo male. Ako insekticid ima slabije želučano djelovanje, šteta koju pipa izazove prije nego ishranom unese količinu insekticida dovoljnu za letalni učinak bit će velika, pa će uspjeh suzbijanja biti slab. Za dobar uspjeh suzbijanja bilo bi neobično važno imati insekticid izrazito jakog želučanog djelovanja. Na tržištu je za suzbijanje repine pipe dozvoljeno četiri proizvoda na osnovi pet djelatnih tvari. Niti jedan proizvod ne pripada skupinama insekticida s povoljnijim ekotoksikološkim osobinama. Cilj istraživanja bio je precizno utvrditi način djelovanja nekih od dozvoljenih insekticida te utvrditi djelovanje insekticida povoljnijeg ekotroksikološkh osobina, spinosada na repinu pipu. U istraživanje su uključeni lambdacihalotrin i kombinirani insekticid klorpirifos i cipermetrin te insekticid iz skupine naturalita spinosad. Tretmani su obuhvatili kontaktno, želučano i kombinirano djelovanje insekticida. Utvrđeno je izrazito sporo inicijalno djelovanje svih istraživanih insekticida. Insekticid na osnovi klorpirifosa i cipermetrina polučio je u kombiniranom djelovanju 87, 5%-tnu učinkovitost četvrti dan nakon tretiranja, dok je na ostala dva načina djelovanja učinkovitost bila znatno niža. Utvrđeno je i signifikantno bolje djelovanje u odnosu na sva tri načina djelovanja piretroida. Iako nije polučio kontaktno djelovanje, insekticid na osnovi spinosada polučio je bolje želučano i kombinirano djelovanje od piretroida. Rezultati ukazuju da spinosad zbog jačeg želučanog djelovanja ima potencijal za suzbijanje repine pipe no postignuta učinkovitost nedostatna je za primjenu u praksi. S obzirom na ekotoksikološke prednosti spinosada bilo bi korisno u budućim istraživanjima utvrditi učinkovitost viših doza. *Izneseni rezultati dio su istraživanja projekta IPA: Jačanje suradnje između znanosti, industrije i poljoprivrednih proizvođača: transfer tehnologije za integriranu zaštitu šećerne repe u cilju povećanja prihoda poljoprivrednih proizvođača i smanjenja upotrebe pesticida (2007/HR/16IPO/001-040511) financiranog iz Fonda za ulaganje u znanost i inovacije (2007/HR/16IPO/001-040511) kroz Regional

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA