Naslov
Divkovićeve Besjede u interferentnom procesu između Biblije i hrvatske usmene književnosti
(Besjede by Matija Divković in the interference process between the Bible and Croatian oral literature)

Autori
Nikolić, Davor ; Rudan, Evelina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene. Program skupa i knjižica sažetaka / Grmača, Dolores et al. - Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2016, 32-33

Skup
Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Zagreb, Hrvatska, 01.12.2016. - 03.12.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Besjede ; Biblija ; interferencija ; parafraza ; propovijed ; usmena književnost
(Besjede ; Bible ; interference ; paraphrase ; sermon ; oral literature)

Sažetak
Zbirka propovijedi Razlike besiede Divkovića za narod slovinski svarhu evanđelia Nedieljnieh priko Svega godišta, objavljena u Veneciji 1616. godine, jedna je od najvažnijih zbirki propovijedi putem kojih su biblijski tekstovi (osobito novozavjetni) utjecali na hrvatsku usmenu tradiciju. Poznato je da je interferentni proces usmene i pisane književnosti jedinu iznimku doživio u srednjovjekovlju, kada je pisana kultura biblijskoga nadahnuća, zbog auditivne recepcije tekstova, učinila snažan utjecaj na onu usmenu. Najvžniju je ulogu u tom interferentnom toku, uz liturgijska čitanja i lekcionare, imalo upravo homiletičko gradivo, osobito u vremenu katoličke obnove. Propovijedi, koje su u načelu parafrazirale biblijske dijelove, utjecale su na tradicijskoga recipijenta svojim približavanjem određenoj sredini i kulturnim potrebama. Te su značajke odavno uočene u Divkovićevim Besjedama stoga se u ovome radu žele pomnije istražiti postupci s pomoću kojih su odabrani novozavjetni tekstovi pripovjednoga karaktera prešli u usmenu tradiciju. Iako su Besjede prijevodi i kompilacije nekoliko latinskih autora 15. i 16. st., upravo specifične Divkovićeve parafraze upućuju na njegovu duboku ukorijenjenost u tradicijsku kulturu i usmenost, što je u konačnici i doprinijelo snažnom utjecaju ovih tekstova na njegove pučke recipijente, a time i daljnje usmenoknjiževne varijante potvrđene u kasnijim zapisima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA