ࡱ> +.()*[:bjbj  4pa!\pa!\m8  Tp8|P<Ő {{{$jގ{{{{{ގ999{^9{99l@+ݾ5|j0Ő,̂ {{9{{{{{ގގ9{{{Ő{{{{{{{{{{{{{ > :POZNACSKIE STUDIA SLAWISTYCZNE PSS NR 10/2016 ISSN 2084-3011 Stephen Nikola Bartulica stjepo.bartulica@unicath.hr Uzroci sekularizacije prema Christopheru Dawsonu ABSTRACT. Bartulica Stephen Nikola, Uzroci sekularizacije prema Christopheru Dawsonu (The causes of secularization by Christopher Dawson).  PoznaDskie Studia Slawistyczne 10. PoznaD 2016. Publishing House Science and Innovate, pp. ...... . ISBN ........... . ISSN 2084-3011 The article examines the root causes of the secularization of European culture by focusing on the writings of the English historian Christopher Dawson. Dawson's central argument is that every human culture is based on religion and, thus, European culture on Christianity. He identifies the root causes of secularization to be found in the Renaissance and Protestant Reformation movements, both of which facilitated the emergence of the modern nation-state, but in different ways. The Renaissance marked the coming of a new culture a new way of life which had its roots deep in the past and had been developing for centuries in the Mediterranean world. The Protestant Reformation, on the other hand, brought an end to the religious unity which had existed for centuries in Western Europe, and subsequently divided Europe along religious lines. These two movements essentially laid down the foundations of an alternative culture, one often unbeknown to its architects: a culture which was still very much influenced by Christian origins, but would become over time first the rival and later the successor of Christianity. Keywords: secularization, Renaissance, Protestant Reformation, nation-state, Christianity, culture, religion 1. Uvod Christopher Henry Dawson je prozvan  najzna ajnijim katoli kim povjesni arem 20. stoljea engleskog govornog podru ja (Callahan 1973: 167). Bio je oatar kriti ar suvremene zapadne kulture, a njegovi zaklju ci temeljili su se na najimpresivnijoj sintezi tuma enja povijesti ovje anstva. Nije ga lako svrstati niti u jednu akademsku disciplinu jer je u svojim djelima kombinirao i integrirao brojne discipline. Tijekom Dawsonovog ~ivota, Thomas Stearns Eliot ga je nazvao jednim od najutjecajnijih mislilaca u Engleskoj (Scott 1992: 210). Na~alost, u posljednjih nekoliko desetljea, a osobito nakon njegove smrti 1970. godine, Dawson je u velikoj mjeri zanemarivan od strane akademske zajednice. Nedavno se, meutim, ponovno pobudio interes za njegova opse~na razmatranja o kulturi i suvremenosti, osobito u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. Tijekom Drugog svjetskog rata Dawson je u svojim lancima kao urednik asopisa The Dublin Review i kao zamjenik predsjednika organizacije i pokreta Ma  Duha (engl. The Sword of the Spirit), pozivao sve kraane na obranu svoje duhovne baatine od prijetnje totalitarizma. Takav ekumenski napor nije bio airoko prihvaen od ostale katoli ke hijerarhije u Velikoj Britaniji; vrsto su se suprostavili bilo kakvom pokuaaju suradnje izmeu razli itih crkava. Dawsonovu poslijeratnu karijeru obilje~ila su dva presti~na akademska priznanja. Prvo je poziv da dr~i Gifford predavanja (1947. 1948.) na Sveu iliatu u Edinburghu, predavanja koja su se openito smatrala najistaknutijima u Velikoj Britaniji. Ona su kasnije objavljena pod nazivom Religija i kultura, te Religija i nastanak zapadne kulture. Drugo priznanje, deset godina kasnije, bilo je njegovo imenovanje za predstojnika Katedre rimokatoli kih studija na Sveu iliatu Harvard koje je osnovao Chauncey Stillman. I prije objave lanka Sukob civilizacija Samuela Huntingtona (1996: 41 47), Dawson je tvrdio da Europa mora obnoviti svoju vjersku tradiciju kako bi mogla voditi otvoren i iskren dijalog s drugim svjetskim kulturama. Tvrdio je kako se svako druatvo temelji na krajnjoj mogunosti priznavanja zajedni kih na ela i ideala, a ako ne zahtijeva moralnu ili duhovnu lojalnost svojih lanova, osueno je na propast. U tom kontekstu osobito ga je brinula tendencija stvaranja sekularizirane kulture u kojoj se religija tretira kao strogo privatna stvar bez ikakvog zna aja u svakodnevnom ~ivotu. Kod mnogih promatra a pobudila se sumnja u dugoro nu perspektivu europske integracije utemeljene prvenstveno na ekonomskim i politi kim interesima (cf. Siedentop 2000; Ratzinger 2007; Weiler 2003; Mattei 2006). U posljednje vrijeme autori kao ato su Marcello Pera i George Weigel skrenuli su pa~nju na ograni enja sekularnog svjetonazora, te obojica u svojim radovima citiraju Dawsona kao autoritet u podru ju europske kulture. Dawson je tvrdio da je ovjek u europskom povijesnom kontekstu kao lan sveope Crkve, posjedovao pravu vrstu duhovnog dr~avljanstva ak i prije nego ato je stekao politi ka prava. Prema njegovom mialjenju, to je temeljno dr~avljanstvo u usporedbi s kojim je lanstvo (pojedinca) u dr~avi sporednog zna aja. Dakle, ovjekova osobnost je slobodna i posjeduje apsolutnu duhovnu vrijednost koja je neusporedivo vea od bilo ega u gospodarskom ili politi kom poretku. U Gifford predavanjima, koja je dr~ao tijekom 1948.-1949., Dawson je razradio svoj pogled na odnos religije i kulture, osobito kraanstva i zapadne kulture. Zapo inje s tuma enjem jedinstvenosti kraanstva u toku svog povijesnog razvoja u usporedbi s drugim svjetskim religijama. Dawson to sa~ima na sljedei na in: Velike svjetske religije su, na neki na in, velike rijeke svete tradicije koje teku kroz stoljea i promijenjive povijesne krajolike, koje navodnjavaju i oplouju. No, u pravilu ih ne mo~emo pratiti do njihovog izvora koji je izgubljen u neistra~enim putevima daleke proalosti. Uistinu je rijetkost nai kulturu iji se cijeli tijek vjerskog razvoja mo~e pratiti od po etka do kraja u punom svjetlu povijesti. No, povijest kraanstva je iznimka. Poznajemo povijesni razvoj kroz koji se kraanstvo prvi put pojavilo: posjedujemo pisma utemeljitelji Crkve prvim kraanskim zajednicama u Europi i mo~emo detaljno pratiti postupne faze prodora nove religije na Zapad (Dawson 1948: 12). Nakon dokazivanja jedinstvenosti kraanstva meu svjetskim religijama, Dawson objaanjava zaato razvitak zapadne kulture predstavlja jedinstveno dostignue u svjetskoj povijesti. Prema Dawsonovom mialjenju, dva na ela koja razlikuju zapadnu kulturu od ostalih svjetskih civilizacija su njezin misionarski karakter  prijenos kulture iz jednog naroda u drugi kroz niz duhovnih pokreta  i izra~en dualizam izmeu kulturnog ~ivota i politi ke moi. 2.Tradicija dvojnog autoriteta kraanstva Dawson inzistira na sredianjoj va~nosti prou avanja ranog srednjeg vijeka (engl. Dark Ages) kako bi se postiglo odgovarajue razumijevanje kasnijeg razvoja europske kulture. Kao ato je ranije spomenuto, njegova povijesna vizija bila je pod jakim utjecajem svetog Augustina, a posebno augustinske hermeneutike dvaju gradova. Dawson je vjerovao kako je genijalnost svetog Augustina izravna posljedica tadaanje politi ke i kulturne situacije u sjevernoj Africi. Dawson je primijetio kako u pristupu Sv. Augustina povijesti nalazimo dualizam koji nije metafizi ki, nego je u prirodi moralan. Povijest uklju uje dva koegzistirajua principa koji su izra~eni u individualnoj volji i druatvu: zakon bo~anske ljubavi koja obnavlja i mijenja ljudsku prirodu, i dinamizam samoljublja koji te~i podjeli i sukobu. Ova dva na ela istovremeno djeluju i stvaraju napetost u ovjeku i druatvu u cjelini. Dawson naziva tu napetost  dublji zakon duhovne dvojnosti i polarizacije (Dawson 2002: 325). Kako bi prikazao va~nost augustinskog okvira za povijesni razvoj Zapada, Dawson ga usporeuje s iskustvom kraanstva na Istoku, koje nije imalo tako jasan dojam o eshatoloakom i socijalnom dualizmu. Dawson je primijetio da su Bizantinci skloni promatrati Carstvo kao utjelovljenje univerzalnog duhovnog druatva i tako  previdjeti ili smanjiti klju nu dvojnost Crkve i dr~ave (Dawson 2002: 338). S povijesnog i socioloakog aspekta, bizantska kultura predstavljala je jedinstveni primjer ve postojee kulture koja se iznutra preobrazila uz pomo religije. Dawson je vjerovao kako ovaj primjer potvruje njegovu tezu o ulozi religije u procesu stvaranja kulture. Za ovaj tekst je klju no da emo vidjeti kako Dawson koristi dualizam Sv. Augustina kao temelj za njegova izlaganja na teme kao ato su totalitarizam, demokracija i moderna dr~ava openito. Transpoliti ki karakter kraanstva ne zna i da je dr~ava u potpunosti sekularna. To nije tuma enje kraanskog polo~aja je da njegova doktrina Dva Grada podrazumijeva razliku, ali ne i odvajanje duhovnog i svjetovnog. Drugim rije ima, kraanstvo u i da Bog ne zahtijeva odreeni oblik vlasti niti odreene politi ke voe, nego je vlast osnovana od strane Boga. U kraanstvu djeljuje suptilni paradoks: Bog odreuje dr~avu, ali Bog odreuje dr~avu u nereligiozne svrhe, ograni ene svrhe ograni enog vremenskog kraljevstva. Primjena ovog na ela je klju na, ako ~elimo izbjei tendenciju tretiranja dr~ave kao kvazi-bo~anskog entiteta. Dawson je odlu no inzistirao da nije mogue razumijeti povijest Europe bez temeljitog prou avanja uloge kraanstva u oblikovanju kulturnog identiteta europskih naroda kroz stoljea. Baa kao ato nije mogue analizirati proces industrijalizacije u 19. stoljeu bez prepoznavanja va~nosti ekonomije, isto tako, tvrdi Dawson, nije mogue ispitati pokrete koje su oblikovali druatvo ako se ignorira utjecaj religije. Dakle, prije elaboriranja o Dawsonovom pogledu na renesansnu i protestantsku reformaciju, potrebno je ukratko objasniti njegovo tuma enje kako su srednjovjekovna kulturna dostignua, koja su dosegnula svoj vrhunac u 13. stoljeu, po ela propadati. Dawson se usredoto io na lika Dantea (1265. 1321.) koga je smatrao mostom izmeu srednjovjekovnih i renesansnih na ina izra~avanja zapadne kulturne tradicije. Premda je Dante bio istinski kraanin i katolik, tvrdio je kako viae ne tra~i svoj ideal jedinstva u crkvi nego u ovje anstvu, a on smatra da je Rimsko Carstvo bo~anski predodreeni sluga i instrument ovje anstva. U tom smislu, Dawson spominje kako se Danteov pogled na kulturu, pa tako i na povijest, znatno razlikuje od pogleda Sv. Thomasa, a jos i viae od Sv. Augustina (Dawson 2002: 255 257). U svom prou avanju Danteovih razmialjanja, Etienne Gilson piae:  ako je Danteov genus humanum zaista prvi poznati izraz moderne ideje ovje anstva, mo~emo rei da se koncept ovje anstva prvi put predstavio europskoj svijesti samo kao sekularizirana imitacija vjerskog poimanja Crkve (Gilson 1949: 179). Dawson je tvrdio da se Danteova kraanska razmialjanja po prvi put doti u zemaljskog i svjetovnog grada kao autonomnog samo svrsishodnog poretka, a ne podreenog Crkvi. Prema Danteu, cilj civilizacije mo~e se postii samo univerzalnim druatvom koje zahtijeva politi ko ujedinjenje ovje anstva u jednu svjetsku dr~avu. Dawson tvrdi kako unato  tome ato Danteov ideal univerzalne dr~ave proizlazi iz srednjovjekovnog poimanja kraanstva te iz tradicije Svetog Rimskog Carstva, Danteovi izvori nisu isklju ivo kraanski. On je bio pod utjecajem politi kih i eti kih ideala gr kog humanizma, kojeg je predstavljala Aristotelova etika i romanti ne idealizacije klasi ne povijesti, te njegove odanosti starom Rimu. Danteov pogled na Rimsko Carstvo razlikovao se od pogleda Sv. Augustina, i Dawson tvrdi kako on  to ne smatra djelom ljudskog ponosa i ambicije, nego svetim gradom kojeg je Bog odredio kao instrument bo~anske svrhe ljudskog roda (Dawson 2002: 256). To uzviaenje dr~ave iz povijesnog glediata je zna ajno iz razloga ato ozna ava prijelaz od srednjovjekovnog uma do renesansnog duha u druatveno-politi kom smislu. Prema Dawsonu, idealizacija klasi ne antike u velikoj mjeri je utjecala na stav ljudi renesanse prema suvremenoj dr~avi i time pridonijela sekularizaciji europske kulture. On primjeuje kako se  talijanski grad-dr~ava i kraljevstva zapadne Europe viae nisu smatrali organskim lanovima kraanske zajednice, nego autonomnim svjetovima koji nisu priznavali veu kaznu od volje za moi (Dawson 2002: 257). Prema tome, prema Dawsonu, povijest Europe od petnaestog stoljea pa nadalje "je sve viae bila povijest razvoja ograni enog broja suverenih dr~ava kao nezavisnih centara moi te povijest neprestanog suparniatva i sukoba izmeu njih (Dawson 2002: 257). 3. Renesansa U dosadaanjem razmatranju Dawsonovih razmialjanja, vidjeli smo da je princip jedinstva od velike va~nosti. Dawson je smatrao da je civilizacija srednjovjekovnog kraanstva ovisna o crkvenoj organizaciji Europe ili jednostavno da je Katoli ka crkva ujedinjavajui imbenik mnogim polu-nezavisnim kne~evinama i druatvima koja su zajedno inila dio aireg druatva  kraanski narod. To jedinstvo, koje je postignuto kroz nekoliko stoljea po elo se ruaiti nastankom renesanse u ju~noj Europi i reformacije u sjevernoj Europi. Kao ato je ranije spomenuto, ta dva pokreta su inspirirana vrlo razli itim imbenicima, ali su oba doprinijela odvajanju religije od kulture. Dawson je smatrao i renesansu i reformaciju pobunama protiv srednjovjekovnog kraanskog poretka, ali su ta dva pokreta bila toliko daleka u duhu te su  esto djelovala kao neprijatelji viae nego saveznici (Dawson 1972: 6). Duh renesanse bio je svjetski i antropocentri an u prirodi, te se utjecaj pokreta proairio po cijeloj Europi prelazei politi ke i nacionalne granice. Dawson je vjerovao kako su humanisti odbili ovisnost o nadnaravnom i na taj na in odvojili vjeru od razuma te usmjerili svoje napore prema toj novoj neovisnoj racionalnoj sferi. Ljudi renesanse okrenuli su se od vje nosti i apsolutnosti prema svijetu prirode i ljudskog iskustva. Etos renesanse bio je sklon smatranju ovjeka kao mjere svih stvari i nastojao je emancipirati ljudski ~ivot od njegove ovisnosti o natprirodnim. Meutim, Dawson je tvrdio da prvobitna namjera ljudi renesanse nije bila motivirana protuvjerskim stavovima, ali njihove ideje jesu u kona nici dovele do sekularizacije kulture. Dawson je inzistirao kako je renesansa obilje~ila dolazak nove kulture  novog na ina ~ivota  iji korijeni se~u daleko u proalost i koja je stoljeima nastajala u mediteranskom svijetu. Ova nova kultura mogla se razvijati samo u talijanskim gradovima, a prije svega u samoupravnim republikama poput Firence, gdje je nastajala nova obrazovna lai ka klasa s politi kim pravima i graanskom svjeau. Ideal kontemplativnog ~ivota zamijenjen je vita activom, koje je steklo sve aire prihvaanje ljudskoj svijesti. To je dovelo do nove vrste humanizma  humanizma ukorijenjenog u  novoj filozofiji politi kog anga~mana i aktivnog ~ivota (Baron 1966: 459), te posveenog obilje~avanju republikanskih sloboda. Ovo je dovelo do naziva "graanski humanizam", koji ozna ava odreenu formulaciju republikanske svijesti i njezinih problema. Premda je renesansa pridonijela sekularizaciji Europe, moglo bi se rei da nije sama po sebi bila nereligiozna. Prema Dawsonovom mialjenju, Desiderius Erasmus i Sv. Thomas More su bili bli~i tom pokretu nego Niccolo Machiavelli (Dawson 1949: 4 6). Dawson je primijetio kako je humanizam povratak prirodi i ponovno otkrivanje ovjeka i prirodnog svijeta. No, autor otkria, aktivni sastavni dio promjene, nije bio prirodan ovjek, bio je to ovjek kraanin, ljudsko bie  kreirano tijekom deset stoljea asketskom disciplinom i intenzivnim njegovanjem unutarnjeg ~ivota (Dawson 1985: 89). Iz akumuliranih>FLPXZ\z  6 봡mYEY1'h1hgr5CJ OJQJaJ mHsH'h1h5CJ OJQJaJ mHsH'h1hj 35CJ OJQJaJ mHsH'h1h 5CJ OJQJaJ mHsHh1CJOJQJaJmHsHh'WCJOJQJaJmHsH$h1h'WCJOJQJaJmHsH$h ERh'WCJOJQJaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"h ERCJOJQJ^JaJmHsH(hl2h1CJOJQJ^JaJmHsH>zJ L r t <>,. j gd $da$gd $ j a$gd $ j a$gd j dgd j dhgd $ j a$gd 6 8 F H J L t ײp\I4(hQhQ0JCJOJQJaJmH sH $hQh CJOJQJaJmH sH 'hQh 6CJOJQJaJmH sH 'hQhQ6CJOJQJaJmH sH #hQhQ6CJOJQJmH sH hQCJOJQJmH sH h CJOJQJmH sH !h15CJOJQJaJmHsH'h1hJ5CJ OJQJaJ mHsH'h1hgr5CJ OJQJaJ mHsH'h1hg5CJ OJQJaJ mHsH  0 2 6 8 N P \ p r *I<>P"ò|ll`Q='h ERh ER5CJOJQJaJmHsHh hQCJOJQJaJh1CJOJQJaJh h 5CJOJQJaJh CJOJQJaJhoeCJOJQJaJh h CJOJQJaJhQh CJOJQJaJ hQh CJOJQJmH sH $hQh CJOJQJaJmH sH (hQhQ0JCJOJQJaJmH sH (hQhQ0JCJOJQJaJmH sH ",.8RvxD\Ĵ{h{XI{6{$h0hFzCJOJQJaJmH sH h0h0CJOJQJaJh0CJOJQJaJmH sH $h0hSCJOJQJaJmH sH $h0hCJOJQJaJmH sH $h0h0CJOJQJaJmH sH $h0h%CJOJQJaJmH sH h%CJOJQJaJmH sH $h1hCJOJQJaJmH sH 'h ERh15CJOJQJaJmHsH'h ERh 5CJOJQJaJmHsH(<@J`dJ^6p]J]6]6]6]'h0hf6CJOJQJaJmHsH$h0hCJOJQJaJmHsH$h0hfCJOJQJaJmHsH$h0hCJOJQJaJmHsH$h0hCJOJQJaJmH sH h0h0CJOJQJaJhQh0CJOJQJaJ$hQh0CJOJQJaJmH sH $hQhQCJOJQJaJmH sH $hQhFzCJOJQJaJmH sH $hQhCJOJQJaJmH sH .N>'Z-\-22062666cc"$ ) Lj  \ l0!dha$gd0,$ ,Lj  \ ln#dh]^a$gd%["$ ) Lj  \ l0!dha$gd0$ j dh`a$gd0$ j dh`a$gd <<JL,.0~ HLNzڳښچs`MM=h0CJOJQJaJmHsH$h1hfCJOJQJaJmHsH$h0hgCJOJQJaJmHsH$h0hA$CJOJQJaJmHsH'h0h 6CJOJQJaJmHsH0jh0hfCJH*OJQJUaJmH sH $h0h0CJOJQJaJmHsH'h0hf6CJOJQJaJmHsH$h0hfCJOJQJaJmHsH$h0hkCJOJQJaJmHsH|""""$%(%*%2%6%H%J%b%d%|%~%%%%%%&>'ҾҫқubOb$h0hA$CJOJQJaJmH sH $h0hfCJOJQJaJmH sH $h0hCJOJQJaJmHsH$h0h0CJOJQJaJmHsHh0CJOJQJaJmHsH$h1hFzCJOJQJaJmHsH'h1hf5CJOJQJaJmHsH$h1hfCJOJQJaJmHsHh0CJOJQJaJh0h0CJOJQJaJ>'@'B''''***+X-Z-\-/"0H12x22޿ޭލ|kZkG4G$h0h9CJOJQJaJmHsH$h0hfCJOJQJaJmHsH h1h9CJOJQJmHsH h1hfCJOJQJmHsH h1h%CJOJQJmHsHhfCJOJQJmHsH#h1hf5CJOJQJmHsH#h1hf6CJOJQJmHsHh%CJOJQJmHsH h1h|CJOJQJmHsH h1hfCJOJQJmHsH h0h%CJOJQJmH sH 2222245555.606266666ͿsbP>/hf5CJOJQJmHsH#h1hf5CJOJQJmHsH#h1hA$5CJOJQJmHsH h1h%CJOJQJmHsHhCJOJQJmHsHhQCJOJQJmHsHh ERCJOJQJmHsH h1h9CJOJQJmHsH h1hfCJOJQJmHsHh%CJOJQJmHsH h1hfCJOJQJmHsHh0h0CJOJQJaJ$h0h0CJOJQJaJmHsH666(7>7f;;<< =J====>>>&>(>.>0>4>6>8>?V?@μΫΚΚ{{l`l`l`{O h1hCJOJQJmHsHh0CJOJQJaJh0h0CJOJQJaJh0CJOJQJmHsH h1hRCJOJQJmHsH h1h CJOJQJmHsH h1hCJOJQJmHsH#h1hf6CJOJQJmHsH h1hfCJOJQJmHsHh%CJOJQJmHsH#h1h%5CJOJQJmHsH66>dCINU8]cccch}$ j dh`a$gdQ$ j dha$gd0$ j dh`a$gd0"$ ) Lj  \ l0!dha$gd0$$ ) Lj  \ l0!dh1$a$gdQ @@@*A6A8A@AJALABBdCfCCC>G|GGHIIII JJ$h1h CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h{CJOJQJaJmHsH$h1h1kCJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH hvhvCJOJQJmHsH1jh1h`0JCJOJQJUaJmH sH hvCJOJQJmHsHhvCJOJQJaJh0hvCJOJQJaJSTTT:T|TTTTTTTT"U$U*U,U\UUUııĞċıwdwQAhvCJOJQJaJmHsH$h1hRCJOJQJaJmHsH$h1h+]CJOJQJaJmHsH'h1h+]5CJOJQJaJmHsH$h1hZCJOJQJaJmHsH$h1h1kCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH'h1h 6CJOJQJaJmHsH'h1h`6CJOJQJaJmHsHUUUUUUUUUUUUUUVJVLV`VfVVVVV¯vvvcP=$h1h'ECJOJQJaJmHsH$h1h/CJOJQJaJmHsH$h1h3CJOJQJaJmHsH$h1h$gCJOJQJaJmHsH$h1h$CJOJQJaJmHsH$h1h@CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hRCJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJh0hvCJOJQJaJVVVVVVVWW W(WHWJWRWXWZWhWjWWWWWXX2XXXZXfXhXzXX$Y`YzYڴڴǡڎ{h{{Uhڎ$h1hkCJOJQJaJmHsH$h1h CJOJQJaJmHsH$h1hR?CJOJQJaJmHsH$h1h(CJOJQJaJmHsH$h1hoCJOJQJaJmHsH$h1hZCJOJQJaJmHsH$h1h3CJOJQJaJmHsH$h1h$CJOJQJaJmHsH$h1h/CJOJQJaJmHsH!zYYYYYPZRZbZzZ~ZZZZZZZZ[[&[([>[B[N[R[T[f[t[[[[[[[Ǵ{{{hhUUhU$h1hpdCJOJQJaJmHsH$h1hf@CJOJQJaJmHsH$h1hy BCJOJQJaJmHsH$h1hR?CJOJQJaJmHsH$h1h$CJOJQJaJmHsH$h1hkCJOJQJaJmHsH$h1h3CJOJQJaJmHsH$h1h(CJOJQJaJmHsH$h1hoCJOJQJaJmHsH![[[\\ \\\ \,\f\n\p\z\|\\\\\\\\\\ ]]ǷǤǤ~~~kkkXE$hJAhvCJOJQJaJmHsH$hJAhR?CJOJQJaJmHsH$hJAh!{CJOJQJaJmHsH$hJAh$CJOJQJaJmHsH$hJAh(CJOJQJaJmHsH$h1h(CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsH$h1hJfCJOJQJaJmHsH$h1hpdCJOJQJaJmHsH$h1h$CJOJQJaJmHsH]]*]6]8]R]^]`]]]]]]]]]]]λo\I6II$h1h$CJOJQJaJmHsH$h1h)\CJOJQJaJmHsH$h1hecKCJOJQJaJmHsH$h1h87PCJOJQJaJmHsH$h1h&`CJOJQJaJmHsH$h1h!{CJOJQJaJmHsH$h1hhyCJOJQJaJmHsH$h1h\CJOJQJaJmHsH'h1h5CJOJQJaJmHsHhJAhJACJOJQJaJhJAhvCJOJQJaJ]^^^^^^ _ __<_>_L______```````````aaaBaNaǴǡǴǎ~ǎǎڎkXkXk$hJAh=0CJOJQJaJmHsH$hJAhOCJOJQJaJmHsHhJACJOJQJaJmHsH$h1h=0CJOJQJaJmHsH$h1h$CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hOCJOJQJaJmHsH$h1h!{CJOJQJaJmHsH$h1hZCJOJQJaJmHsH$h1hy1CJOJQJaJmHsH$h1h/CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h-CJOJQJaJmHsHhpsw>@z|$ j dha$gd0$ j dh]^a$gdJA$ j dha$gd0$ j dh`a$gd0$ dha$gdQ$ j n#dh]`a$gdQppq8qBqDqXqbqrq~qqqqqqqqq2r>rDrXrZrdrrrrss2s4sǴǴ{{{{{h{U$h1h/CJOJQJaJmHsH$h1h{KCJOJQJaJmHsH$h1h7/CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hc#oCJOJQJaJmHsH$h1h5CJOJQJaJmHsH$h1hfgCJOJQJaJmHsH$h1hECJOJQJaJmHsH$h1hlCJOJQJaJmHsH4sBsbsdsssssst*t6t:tJtLttʷڤnZGnG4G$h1hUpCJOJQJaJmHsH$h1h$fCJOJQJaJmHsH'h1h|:.6CJOJQJaJmHsH$h1h|:.CJOJQJaJmHsHhQCJOJQJaJmHsH$h1hQCJOJQJaJmHsH$h1hvCJOJQJaJmHsH$h1h7/CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsH$h1hfgCJOJQJaJmHsH$h1hDCJOJQJaJmHsHtttttuu uPuuuuuuuuuuuuuǷǤvcP=c$hvh|:.CJOJQJaJmHsH$hvhUpCJOJQJaJmHsH$hvh.EBCJOJQJaJmHsH$hvh87PCJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJh0hvCJOJQJaJ$h1h|:.CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsH$h1hUpCJOJQJaJmHsH$h1h.EBCJOJQJaJmHsH$h1hDSCJOJQJaJmHsHu vNvPvxvvvwwwww.w0w8wxwwwxxBxfxǴǡ{hUUUBU$h1h%CJOJQJaJmHsH$h1h3;CJOJQJaJmHsH$h1h4CJOJQJaJmHsH$h1hKMCJOJQJaJmHsH$h1h}*CJOJQJaJmHsH$h1h.EBCJOJQJaJmHsH$h1h|:.CJOJQJaJmHsH$h1hUpCJOJQJaJmHsH$h1h$fCJOJQJaJmHsH$hvh}*CJOJQJaJmHsHfx|x~xxxxxxxxxxxxxxyyyy y yyyyڴڴydQ>Q$h1h%CJOJQJaJmHsH$h1hdqCJOJQJaJmHsH(hvh3;0JCJOJQJaJmHsHhv6CJOJQJaJh0hvCJOJQJaJhvCJOJQJaJ$hvhvCJOJQJaJmHsH$hvh%CJOJQJaJmHsH$hvh$fCJOJQJaJmHsH$hvh3;CJOJQJaJmHsH$hvhUpCJOJQJaJmHsHyyyyyz.z0z8z@zhzvzxzzzzzzzzzz{R{h{{{{{{{{{0HX^Ǵ푂vvcaU$h1h%CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJh0hvCJOJQJaJhvCJOJQJaJmHsH$h1hUpCJOJQJaJmHsH$h1h&&:CJOJQJaJmHsH$h1h$fCJOJQJaJmHsH$h1hdqCJOJQJaJmHsH$h1h%CJOJQJaJmHsH& resursa njihove kraanske proalosti stekli su duhovnu energiju za osvajanje materijalnog svijeta i stvaranje nove sekularne kulture. Zapravo, nestanak kraanskog elementa u humanizmu je kasnije dovelo do iste racionalizacije prosvjetiteljstva. Dawson je tvrdio da je kraanstvo pravi izvor humanisti kih vrijednosti, te da ono posjeduje duhovnu dinamiku koja je potrebna za o uvanje tih vrijednosti kroz vrijeme. 4. Protestantska reformacija U svojim spisima o povijesti Europe, Dawson stalno naglaaava kako je protestantska reformacija predstavljala dramati an dogaaj za kraanski poredak koji se izgraivao stoljeima. U Dijeljenju kraanstva (engl. The Dividing of Christendom) on tvrdi sljedee: Nije pretjerano rei da su sudbina kraanske kulture i razvoj moderne civilizacije utvrene ili uvjetovane ratnim stanjem koje je postojalo izmeu kraana od reformacije do revolucije  prvo, stoljee graanskog rata u u~em smislu, a zatim stoljee ili viae stoljea hladnog rata i antagonizma. Iako danas kraani barem izlaze iz te atmosfere mr~nje i nepovjerenja, moderni kraanski svijet je joa uvijek podijeljen vjerskim granicama utvrenim joa u doba tog vjerskog sukoba... ova velika vjerska kataklizma je promijenila tijek povijesti i promijenila lice zapadne kulture za doba koja dolaze. Nemogue je ignorirati tu mra nu i tragi nu stranu religijske povijesti; jer ako se s njom ne suo imo, ne mo~emo razumjeti neizbje~ni karakter kretanja sekularizacije (Dawson 1965: 10 11). Dawson koristi izraze poput kataklizma, katastrofa i tragi no kako bi opisao protestantsku reformaciju. Prema Dawsonovom mialjenju, reformacija se dogodila jer je postojanje jedinstvenog meunarodnog druatva pod vodstvom crkve bilo u suprotnosti s novim svjetovnim poretkom kao ato je izra~enim u dr~avama i nacionalnim monarhijama. Glavni argument ove teze je ato Dawson vjeruje kako je kolaps vjerskog jedinstva u Europi neizbje~no doveo do sekularizacije kulture. Viae od znanosti ili ak i humanizma, potreba za sekularnim politi kim rjeaenjem za vjerskih problema je na kraju dovela do uklanjanje religije iz javnog ~ivota. Dawson je vjerovao kako je teako do arati veli inu atete nanesene kraanskoj kulturi u stoljeu vjerskog sukoba koje je slijedilo razdoblje reformacije. ak i unutar protestantskog svijeta, vjerska polemika je postala uzrok druatvenog sukoba ili opravdanje za isti, kao ato je bio slu aj s graanskim ratom u Engleskoj. Taj rat, Dawson je tvrdio, jasno je pokazao zna aj uzaludnosti i iracionalnost vjerskog sukoba, u kojem je  svaka vojna pobjeda dovela do svje~ih podjela i daljnjih sukoba dok nikakvo rjeaenje nije mogue osim iscrpljujueg i razo aranog povratka tradicionalnom poretku u crkvi i dr~avi (Dawson 1965: 10 11). On je zaklju io da je ovaj neuvjerljivi religiozni sukob pripremio put za sekularizaciju europske kulture, iako to nije nu~no bila namjera od strane samih aktera. U pogledu rasta moi nacija-dr~ave, Dawson je gledao na reformaciju kao neato katastrofalno. Prema Dawsonovom mialjenju, ostali nacionalisti ki pokreti mo~da nikada ne bi uzeli maha da reformacija nije poticala joa uvijek latentne barbarske nacionalizme u Europi. O Lutheru Dawson piae: Njegova originalnost nije proizlazila iz njegovog intelektualnog polo~aja, nego iz snage njegovog emocionalnog ~ivota. On utjelovljuje pobunu probuenog njema kog nacionalnog duha protiv svakog utjecaja koji se inio stranim ili represivnim do~ivljaj; protiv asketizma i svega ato je preispitivalo slobodno izra~avanje prirodnih nagona, protiv intelektualizma Aristotela i Sv. Thomasa, protiv cijele latinske tradicije, i prije svega protiv rimske kurije i njenjih talijanskih du~nosnika koji su za Dawsona bili predstavnici anti-Krista i veliki neprijatelji njema ke duae (Dawson 1965: 142). Dawson je vjerovao da je, poput svih nacionalizama, Luther odbacio slo~enost kraanstva  njegovu suptilnu, ali unitarnu visoku kulturu i policentri ni politi ki poredak. U Napretku i religija (engl. Progress and Religion), on citira Nietzschea, koji je opisao reformaciju kao "duhovnu selja ku bunu" (orig. Bauernaufstand), te je  u cijelom njezinom opsegu bila indignacija jednostavnosti protiv ne eg kompliciranog (Dawson 1965: 71). Dawson je tvrdio kako je njema ka nacionalna ogor enost protiv talijanskog papinstva i ~elje knezova da se njihovi ekonomski, politi ki, i materijalni problemi rijeaavaju na ra un crkve bili umotivi i snaga koje su prouzro ile reformaciju, ne samo u Njema koj gdje su bili najja i, nego i u cijeloj sjevernoj Europi. Kona no, zaklju uje kako je  nemogue do arati u kojoj su mjeri religija i politika i kultura bile meusobno povezane u njema koj revoluciji (Dawson 1965: 74). Po Dawsonovom mialjenju, reformatori nisu doveli do reformacije crkve, ve do reformacije srednjovjekovne dr~ave na ra un crkve. Zbog Lutherovih primjedbi o statusu i ovlasti crkve on je odbacio sva prava crkvenih vlasti na nadle~nost nad svjetovnim poslovima. Osim toga, upravo je njegovo glavno vjerovanje u to kako crkva nije niata viae nego congregatio fidelium uskratilo pravo na bilo kakvu odvojenu nadle~nost. Isto tako smatra da ako crkva nije niata viae od congregatio fidelium, onda svjetovne vlasti moraju imati isklju ivo pravo na izvraavanje svih prisilnih ovlasti, uklju ujui ovlast nad crkvom. Luther naglaaava ovaj argument na po etku svog apela, gdje ustvruje kako  budui da Bog odreuje svjetovnoj vlasti ka~njavanje zla i atienje dobra, trebalo bi joj dati slobodu u obavljanju du~nosti u kompletnom kraanstvu i to bez ograni enja i bez obzira na osobe te utjecaja na Papu, biskupe, sveenike, asne sestre ili bilo koga drugog (Dawson 1965: 130). To je kriti na to ka u smislu politi ke filozofije, jer zapravo ozna ava kraj ogromne teorijske bitke koja se vodila tijekom cijelog srednjeg vijeka od strane protagonista regnuma i sacerdotiuma. U pogledu Luthera, Dawson je smatrao kako unato  tome ato je on bio  teoloaki revolucionaran , bio je i  socijalno konzervativan, odan svom caru i njegovom knezu i temperamentno nesklon bilo kakvoj socijalnoj revoluciji (Dawson 1965: 90). Lutherova najva~nija rasprava o politi kim i druatvenim pitanjima  Svjetovna vlast: do koje mjere biti joj pokoran (Von weltlicher Obrigkeit, wie weit man ihr Gehorsam schuldig sei)  izri ito priznaje kako sve politi ke vlasti potje u od Boga (Skinner 1978: 15). On tretira Novi zavjet, naro ito dekrete Sv. Pavla, kao kona ni autoritet za sva temeljna pitanja o pravilnom voenju druatvenog i politi kog ~ivota. Nadalje, Luther tvrdi kako je politi ki polo~aj koji propisuje Novi zavjet u potpunosti pokoran svjetovnim vlastima. Na kraju svoje rasprave o Svjetovnoj vlasti, Luther postavlja pitanje: `to ako je knez u krivu? Jesu li ga njegovi ljudi i tada du~ni slijediti? Lutherov odgovor na to pitanje je:  Ne, jer nije ni ija du~nost initi zlo (Luther 1962: 125). On tretira sve tvrdnje o apsolutnoj moi kao nerazumijevanje i izopa enost autoriteta koji je Bog dao vladarima. Unato  njegovom naglasku na ideji da se nikada ne smije poativati bezbo~ni kog vladara, Luther naglasaaava kako se takvom vladaru nikada ne smije aktivno usprotiviti. Budui da su sve ovlasti odreene, to bi bilo isto kao otpornost Bo~joj volji, ak i u slu aju tiranina. On izri ito navodi kako se tiraniji  ne treba oduprijeti, nego je treba pretrpjeti (Luther 1962: 112). Tijekom turbulentnih 1520-ih godina, Luther je ostavio najvei naglasak na doktrinu nesuprostavljanja. Dijelio je zajedni ki strah reformatora o tome kako se njihovi zahtjevi za vjerskim promjenama mogu dovesti u vezu s politi kim radikalizmom. Dawson je napisao kako je doalo do toga da se vjerska revolucija koju je zapo eo Luther u stvari poistovjeuje s Revolucijom kne~eva, koju su inile  najvee druatveno-politi ke snage proizaale iz raspada ili preoblikovanja tradicionalnog jedinstva Carstva (Dawson 1965: 93). Po Dawsonovom mialjenju, napredak reformacije je, naravno, pogodovao moi knezova, prvenstveno nakon ato je ukidanje crkvenog posjeda i oduzimanje crkvenog bogatstva pomoglo knezovima u proairenju i konsolidaciji njihovih dr~ava. Osim toga, uspostava luteranske teritorijalne crkve, pod nadzorom i kontrolom kneza, predstavljala je potpunu reorganizaciju druatva u korist kneza, koji je stekao gotovo apsolutni vjerski autoritet. Dawson je identificirao Filipa od Hessena kao najva~nijeg protestantskog kneza zbog njegove uloge u stvaranju Lige Schmalkalden, po kojoj su protestanti postali politi ki faktor u Europi. Iako je Luther bio kreativna snaga iza revolucionarnog pokreta koje je uniatilo jedinstvo kraanstva, Dawson je tvrdio kako su  njegova dostignua kao osniva a i organizatora bila relativno mala i prili no je upitno bi li luteranizam, u slu aju da je bio prepuaten vlastitim resursima, izdr~ao katoli ku reakciju koja je uslijedila (Dawson 2013: 27). Luteranizam je imao dvosmislen dugoro ni utjecaj na kulturu Europe. S jedne strane, bio je pobuna protiv vjerske vlasti koja je dovela do emancipacije pojedinaca iz struktura katoli ke crkve. S druge strane, bio je politi ki iznimno konzervativan i nije doveo do vee slobode u svjetovnoj sferi. 5. Zaklju ak Dawsonova sposobnost za percipiranje kulturne stvarnosti kao cjeline, umjesto samo jednog dijela, omoguila mu je identifikaciju korijena uzroka druatvenih promjena, kao i utjecaj na kulturu. Na primjer, renesansa je razdoblje kada je Europa prolazila kroz velike promjene i kada je nastajao novi svijet. U petnaestom stoljeu odjednom vidimo kako se zapadnom ovjeku otvorio novi svijet zahvaljujui otkriima do kojih je doalo uz pomo novih tehnika koje su se postupno razvile u srednjem vijeku. Dawson pridaje iznimnu va~nost velikim napretcima u znanosti i znanju. ovjekov pogled na stvarnost se znatno promijenio, zajedno s njegovom koncepcijom prirode kao ~ive cjeline koja ima svoje vje ne zakone. U njegovim djelima koja se bave tom temom, Dawson je dosljedno shvaao reformaciju kao druatveno-politi ki, a ne kao teoloaki fenomen. Za njega je najva~nija injenica da je protestantska reformacija u kona nici dovela do stvaranje moderne nacije-dr~ave te je izmijenila javnu ulogu religije u druatvu. Iako mo~da ironi no, to nije bila namjera Martina Luthera kada je zapo eo pobunu protiv Rima 1517., ali njegovi postupci su u kona nici doveli do graanskog rata i trajnih podjela u Europi. Dawson je vidio Luthera kao njema kog nacionalista koji je, nakon prethodnih nacionalista poput Wyclifa i Husa, utjelovio pobunu  buenja njema kog nacionalnog duha . Dawson je tvrdio da je Luther pripremio put za sekularizaciju europske kulture i ukidanje objektivnih standarda napadajui prirodni zakon i stvarajui dualizam Zakona i Evanelja. Po njegovom mialjenju, renesansa i protestantska reformacija predstavljale su dva pokreta koji su radikalno promijenili kulturni okvir koji se razvijao stoljeima. Ta dva pokreta su u biti postavila temelje za alternativnu kulturu, koja je esto bila nepoznata vlastitim arhitektima: kultura koja je joa uvijek bila pod jakim utjecajem kraanskih korijena, ali je s vremenom najprije postala suparnik, a kasnije nasljednik kraanstva. Jedna od klju nih promjena koja se dogodila u tom razdoblju je ta da je religija postala podreena dr~avi po principu cuius regio eius religio, a to na elo se i dalje poativalo u Europi, ak i kada dr~ave slu~beno viae nisu bile kraanske. Literatura Baron H., 1966, The Crisis of the Early Renaissance, Princeton. Burckhardt J.,1990, The Civilization of the Renaissance in Italy, London. Callahan D., 1973, Christopher Dawson,  Harvard Theological Review , br. 66/2, str. 161 176. Dawson C., 1948, Religion and the Rise of Western Culture, London. Dawson C., 1949, Religion and Culture, London. Dawson C., 1965, The Dividing of Chistendom, New York. Dawson C., 1972, The Gods of Revolution, New York. Dawson C., 1985, Christianity and the New Age, Manchester. Dawson C., 2001, Progress and Religion, Washington DC. Dawson C., 2002, Dynamics of World History, Wilmington. Dawson, C., 2013, The Movement of World Revolution, Washington DC. Gilson E., 1949, Dante the Philosopher, New York. Huntington S., 1996, The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order, New York, Luther M., 1962, Temporal Authority: to what Extent it Should be Obeyed ?, Philadelphia. Mattei R., 2006, De Europa: Tra radici cristiane e sogni postmoderni, Florence. Ratzinger J., 2007, Europe: Today and Tomorrow, San Francisco. Scott, C., 1992, A Historian and His World: The Life of Christopher Dawson, New Brunswick. Siedentop L., 2000, Democracy in Europe, London. Skinner Q., 1978, The Foundations of Modern Political Thought, Cambridge. Weiler J.J., 2003, Integration in an Expanding European Union: Reassessing the Fundamentals, London.  Prijaanja Gifford predavanja su dr~ale istaknute osobe poput Alfred North Whitehead, Etienne Gilson, Hannah Arendt, Friedrich von Hgel, Henri Bergson i Albert Schweitzer. Predavanja je osnovao Adam Lord Gifford 1888. godine.  Kako bi identificirao izvor razlike izmeu Dantea i Sv. Thomasa, Dawson istie proze Dantea  Il Convivio i De Monarchia  ali ne Danteovoj velikoj pjesmi.  Ova injenica je vrlo ironi na jer Lutherova originalna namjera je bila oslobaditi ljudsku savjest od autoriteta. Luther se protivio svakom kretanju prema slobodi u druatveno-politi koj sferi, kao u slu aju selja ke bune i anabaptisti kog pokreta.  Liga Schmalkalden je bila obrambeni savez koji su oformirale protestantske dr~ave Svetog Rimskog Carstva kako bi branile novoosnovane Luteranske crkve od napada cara Karla V. Osnovana 1531. u Schmalkalden u isto noj Njema koj, ligu je vodio Filip od Hessena i Ivan Frederick I. od Saske. Karlo je bio prisiljen dati joj de facto priznanje sve do 1544. kada se pomirio s Franjom I. od Francuske. Liga je efektivno uniatila vojne sile u 1547.      X0@~"*8:<ǴڴڴǴ{{{hڎ{{{ǡ{$h1hEG+CJOJQJaJmHsH$h1hDCJOJQJaJmHsH$h1hyCJOJQJaJmHsH$h1h$fCJOJQJaJmHsH$h1h6CJOJQJaJmHsH$h1h%CJOJQJaJmHsH$h1h4CJOJQJaJmHsH$h1h%CJOJQJaJmHsH(<>@DFHZxz|ɸkXEX2X2$h1h~CJOJQJaJmHsH$h1h$<-CJOJQJaJmHsH$h1hR#%CJOJQJaJmHsH'h1h6b5CJOJQJaJmHsH!h }5CJOJQJaJmHsH'h1h }5CJOJQJaJmHsH'h1hp~5CJOJQJaJmHsH!h6b5CJOJQJaJmHsH'h1hA$5CJOJQJaJmHsH$h1h6bCJOJQJaJmHsHh|DCJOJQJaJmHsH"Z\XftvڳƠ}jWDW1WDW$h1hEeCJOJQJaJmH sH $h1hzCJOJQJaJmH sH $h1h2CJOJQJaJmH sH $h1h6bCJOJQJaJmH sH hR#%CJOJQJaJmH sH $h1hR#%CJOJQJaJmH sH $h1hzCJOJQJaJmH sH $h1hpACJOJQJaJmH sH 'h1h6CJOJQJaJmH sH $h1hCJOJQJaJmH sH $h1hCJOJQJaJmHsHv~PR2 Hn.>DZ`r6x|Ǵǡǡ{hYhvhvCJOJQJaJ$hvhvCJOJQJaJmH sH $hvh2CJOJQJaJmH sH $hvhzCJOJQJaJmH sH $h1h 0CJOJQJaJmH sH $h1h$<-CJOJQJaJmH sH $h1h2CJOJQJaJmH sH $h1hCJOJQJaJmH sH $h1hzCJOJQJaJmH sH "tB`bzҿs``M:M$h1hEG+CJOJQJaJmHsH$h1hzCJOJQJaJmHsH$h1h'CJOJQJaJmHsH$h1hRgCJOJQJaJmHsH$h1h 0CJOJQJaJmHsH$h1h(CJOJQJaJmHsH$hvh6bCJOJQJaJmH sH $h1hj.CJOJQJaJmH sH $hvhzCJOJQJaJmH sH hvhvCJOJQJaJhJACJOJQJaJ <><z 06L~ǴǴǡǎڎ{hUUU$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h)pCJOJQJaJmHsH$h1h87PCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h'CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h(CJOJQJaJmHsH$h1hEG+CJOJQJaJmHsH$h1h&CJOJQJaJmHsH~2fjv:NڴǡڡǑ~k~kXEk~k$hJAhQpCJOJQJaJmHsH$hJAhjCJOJQJaJmHsH$hJAh<CJOJQJaJmHsH$hJAhCJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsH$h1hQpCJOJQJaJmHsH$h1hx qCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hjCJOJQJaJmHsHNT`n|@R *2T`jr޼p]JJJJ]]J]J]$h1hcCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h1CJOJQJaJmHsH$h1h xCJOJQJaJmHsH$h1hUCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$hJAhCJOJQJaJmHsHhJAhJACJOJQJaJhJAhvCJOJQJaJ$hJAhvCJOJQJaJmHsH8T 4(,6ʷ~kXXE$h1h1CJOJQJaJmHsH$h1hn-CJOJQJaJmHsH$h1hIvCJOJQJaJmHsH$h1h,6CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hv4CJOJQJaJmHsH$h1hvCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h1hcCJOJQJaJmHsH$h1h xCJOJQJaJmHsH6<Vh &HLPfJǴ{hUBU$hJAhCJOJQJaJmHsH$hJAhi?CJOJQJaJmHsH$hvhi?CJOJQJaJmHsH$hvhCJOJQJaJmHsH$hvh]CJOJQJaJmHsH$hvhv4CJOJQJaJmHsH$h1h1CJOJQJaJmHsH$h1hv4CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hi?CJOJQJaJmHsHJ| XZ\˼s`MMs=h%[CJOJQJaJmHsH$h1hlCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hGCJOJQJaJmHsH$h1h]CJOJQJaJmHsHh,CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsHhJAhJACJOJQJaJhJAhvCJOJQJaJ$hJAhvCJOJQJaJmHsH$hJAhv4CJOJQJaJmHsH N!$'&'$ j dha$gd0$ j Sdh`Sa$gd ER$ j dh`a$gd0$ j dha$gd0$ j dh]^a$gd%[\|&,6@BdfhlƲzgS@-@$hJAh7CJOJQJaJmHsH$hJAhGCJOJQJaJmHsH'h1h76CJOJQJaJmHsH$h%[h7CJOJQJaJmHsH!hm6CJOJQJaJmHsH$h1hRgCJOJQJaJmHsH'h1hRg6CJOJQJaJmHsH'h1hG6CJOJQJaJmHsH'h1h6CJOJQJaJmHsH$h1hGCJOJQJaJmHsH$h1h7CJOJQJaJmHsH,8>@RTr|~dz퍠ڠzgTzTTEhJAhMCJOJQJaJ$hJAh0CJOJQJaJmHsH$hJAhV+CJOJQJaJmHsH$hJAh}CCJOJQJaJmHsH$hJAhMCJOJQJaJmHsH$hJAhlCJOJQJaJmHsH'hJAhG6CJOJQJaJmHsH$hJAh7CJOJQJaJmHsH$hJAhGCJOJQJaJmHsH$hJAhCJOJQJaJmHsHTVl &@ϼp]JpJ7J7p]$h1h}CCJOJQJaJmHsH$h1h NHCJOJQJaJmHsH$h1hGCJOJQJaJmHsH$h1hPIDCJOJQJaJmHsH$hJAhwCJOJQJaJmHsH$hJAhPIDCJOJQJaJmHsH$hJAhGCJOJQJaJmHsH$hJAhV?CJOJQJaJmHsH$hJAhMCJOJQJaJmHsHhJAhMCJOJQJaJhJAhJACJOJQJaJ*BFTVX~  RǴ{h{YJYhhJAhJACJOJQJaJhJAh ERCJOJQJaJ$hJAh<sCJOJQJaJmHsH$hJAh ERCJOJQJaJmHsH$hJAh`~CJOJQJaJmHsH$hJAh NHCJOJQJaJmHsH$hJAhGCJOJQJaJmHsH$h1hGCJOJQJaJmHsH$h1h NHCJOJQJaJmHsH$h1hRCJOJQJaJmHsH".hr ڴ{hUB$h1h#~CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h'ECJOJQJaJmHsH$h1h7CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hMCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h NHCJOJQJaJmHsH$h1hGCJOJQJaJmHsH$h1hiCJOJQJaJmHsH 46@JTV`ڴڡyeR?,$h1h}yCJOJQJaJmHsH$h1h iTCJOJQJaJmHsH$h1hyCJOJQJaJmHsH'h1h6CJOJQJaJmHsH'h1hM6CJOJQJaJmHsH'h1h6CJOJQJaJmHsH$h1hMCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h#~CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH "2>@BLVrt @FǴڎڎzfS@S@S$h1hyCJOJQJaJmHsH$h1h.CJOJQJaJmHsH'h1hM6CJOJQJaJmHsH'h1h}y6CJOJQJaJmHsH$h1h}yCJOJQJaJmHsH$h1h UCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h `CJOJQJaJmHsH$h1h#~CJOJQJaJmHsH$h1hMCJOJQJaJmHsHFx$&(6:<TVxzǴǴǡ~kkkkXXkkk$h1h#~CJOJQJaJmHsH$h1h0-CJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJmHsH$h1h8CJOJQJaJmHsH$h1hNCJOJQJaJmHsH$h1h@uCJOJQJaJmHsH$h1hMCJOJQJaJmHsH$h1h.CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH&:<PZ.6<BN\dfhlڴǡǡ{l]lڴJ$h1hMCJOJQJaJmHsHhJAhJACJOJQJaJhJAh ERCJOJQJaJ$hJAh ERCJOJQJaJmHsH$hJAh*RPCJOJQJaJmHsH$hJAhi)CJOJQJaJmHsH$hJAhv@CJOJQJaJmHsH$hJAhDCJOJQJaJmHsH$hJAhMCJOJQJaJmHsH$hJAh0-CJOJQJaJmHsHP\bhjpxz(2TbdzڟxxxhxhxhUxxU$h1hp@CJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJmHsH$h1h=CJOJQJaJmHsH'h1h6CJOJQJaJmHsH'h1hM6CJOJQJaJmHsH'h1h`6CJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH$h1hMCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH! TVX˼˩p]I5I'h1h`6CJOJQJaJmHsH'h1hgI6CJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$hJAhCJOJQJaJmHsH$hJAhgICJOJQJaJmHsH$hJAh`CJOJQJaJmHsHhJAhJACJOJQJaJhJAh ERCJOJQJaJ$hJAh ERCJOJQJaJmHsH$hJAhp@CJOJQJaJmHsH 2:>@ıubRb?b?,$hJAh ERCJOJQJaJmHsH$hJAh`CJOJQJaJmHsHh{2CJOJQJaJmHsH$hJAhbUCJOJQJaJmHsH'hJAh`6CJOJQJaJmHsH'hJAhbU6CJOJQJaJmHsH'h1h`6CJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH$h1hgICJOJQJaJmHsH'h1hm6CJOJQJaJmHsH'h1hbU6CJOJQJaJmHsH"$&2@Hv ϼppp]J7$h1hm1CJOJQJaJmHsH$h1hZjCJOJQJaJmHsH$h1h ARCJOJQJaJmHsH$h1hSCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH$h1h4CJOJQJaJmHsH$hJAh4CJOJQJaJmHsH$hJAh`CJOJQJaJmHsHhJAhJACJOJQJaJhJAh ERCJOJQJaJ &(*,PR^`r<H`bfh|Ǵ~k~\h0h ERCJOJQJaJ$h1h87PCJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH$h1h7/CJOJQJaJmHsH$h1h+CJOJQJaJmHsH$h1hm1CJOJQJaJmHsH$h1h`CJOJQJaJmHsH$h1h ARCJOJQJaJmHsH (*4RXn6Xfhz<¯œœ‰‰¯¯v¯‰ccv$h1hCJOJQJaJmHsH$h1hs|CJOJQJaJmHsH$h1hm1CJOJQJaJmHsH$h1h7/CJOJQJaJmHsH$h1hECJOJQJaJmHsH$h1h ARCJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJmHsHh0h ERCJOJQJaJh ERCJOJQJaJ<v "$&Pl TXǴڤڴyyffVfhoeCJOJQJaJmHsH$h1hfGCJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJh0h ERCJOJQJaJh ERCJOJQJaJmHsHh5CJOJQJaJmHsH$h1hm1CJOJQJaJmHsH$h1h CJOJQJaJmHsH$h1h ARCJOJQJaJmHsH$h1h'CJOJQJaJmHsHXv|6 @ B b v      8 @ V X r z  Ǵǡڡǎ{ǎhUBUBh$hJAh;#CJOJQJaJmHsH$hJAhCJOJQJaJmHsH$hJAh%iCJOJQJaJmHsH$h1hw0`CJOJQJaJmHsH$h1h%iCJOJQJaJmHsH$h1hm1CJOJQJaJmHsH$h1hnCJOJQJaJmHsH$h1h ARCJOJQJaJmHsH$h1hfGCJOJQJaJmHsH$h1hyCJOJQJaJmHsH           , T r t        Ǵ{ǡhYJYhhJAhJACJOJQJaJhJAh ERCJOJQJaJ$hJAh}yCJOJQJaJmHsH$hJAhRgCJOJQJaJmHsH$hJAh ERCJOJQJaJmHsH$hJAhw0`CJOJQJaJmHsH$hJAhxCJOJQJaJmHsH$hJAhCJOJQJaJmHsH$hJAhqbCJOJQJaJmHsH$hJAh ARCJOJQJaJmHsH  6 H J R ~       0 h j       VLNǴǡڴǴڴڴڴڴڴxeR$h1h'PCJOJQJaJmHsH$h{2h{2CJOJQJaJmHsH1jh1h_0JCJOJQJUaJmH sH h{2CJOJQJaJmHsH$h1hzCJOJQJaJmHsH$h1h_CJOJQJaJmHsH$h1hZCJOJQJaJmHsH$h1hqbCJOJQJaJmHsH$h1hCJOJQJaJmHsH N `6J".xexxUBBe$h1hppCJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJmHsH$h1hw*\CJOJQJaJmHsH$h1huCJOJQJaJmHsH$hJAhJACJOJQJaJmHsH1jh1h'P0JCJOJQJUaJmH sH hJACJOJQJaJmHsH$h1h'PCJOJQJaJmHsH$h1hqbCJOJQJaJmHsH$h1hDWCJOJQJaJmHsH.2Hj.4@NRTVXp~ڤvccPP$h1hqCJOJQJaJmHsH$h1hmCJOJQJaJmHsH$h1hGLCJOJQJaJmHsHh ERCJOJQJaJh0h ERCJOJQJaJh ERCJOJQJaJmHsH$h1hw*\CJOJQJaJmHsH$h1hppCJOJQJaJmHsH$h1h'PCJOJQJaJmHsH$h1huCJOJQJaJmHsH^ $N`ɵɡ|iVCiCV$h1hCCJOJQJaJmHsH$h1h9CJOJQJaJmHsH$h1h!)CJOJQJaJmHsH'h1h,5CJOJQJaJmHsH!hB5CJOJQJaJmHsH'h1h!)5CJOJQJaJmHsH'h1hA$5CJOJQJaJmHsH!h,5CJOJQJaJmHsH$h1h'PCJOJQJaJmHsH$h1hHaCJOJQJaJmHsH`DFH^rxdǴǡ{{{h{U$h1hf>CJOJQJaJmHsH$h1hKTCJOJQJaJmHsH$h1hc9CJOJQJaJmHsH$h1hpCJOJQJaJmHsH$h1h!)CJOJQJaJmHsH$h1hyCJOJQJaJmHsH$h1h9CJOJQJaJmHsH$h1h87PCJOJQJaJmHsH$h1hw*\CJOJQJaJmHsHbd6t HJNbd&0XZ\ڴڴڎ{h{U$h1hA$CJOJQJaJmHsH$h1h87PCJOJQJaJmHsH$h1h([CJOJQJaJmHsH$h1hBCJOJQJaJmHsH$h1hmCJOJQJaJmHsH$h1h]<:CJOJQJaJmHsH$h1h'CJOJQJaJmHsH$h1h!)CJOJQJaJmHsH$h1h?'V'^'''''''>(N(ǷufZJ:f:ZfJfhihJA5OJQJmH sH hihJA6OJQJmH sH hoeOJQJmH sH hihJAOJQJmH sH hJAhJAOJQJmHsHhJAh?5OJQJmHsHhJAhJA5OJQJmHsH$h1hJACJOJQJaJmHsHhlCJOJQJaJmHsH$h1hlCJOJQJaJmHsH$h1h@CJOJQJaJmHsH$h1hwCJOJQJaJmHsH&'<'>''R( )))^**:++,,--j. //>004113 $da$gd ER$ j dha$gdJA$ j dha$gdJAN(x((((((( ).)~))))*F*^******+\++++<,|,,,,---L.j..."/&/0/f/h/j///0>0f000񴤴񤴤hihJA6OJQJhihJAOJQJhQOJQJmH sH hihJA6OJQJmH sH hihJAOJQJmH sH hQhQOJQJmH sH hQhQOJQJmH sH hQhJA6OJQJmH sH hQhJAOJQJmH sH 200141Z111122:222j333344445566l:n:ַvveZNZNZeZeZJhah ERh87P6OJQJh ERh87POJQJ!jh ERh87P0JOJQJUh ERh0CJOJQJaJh ERh87P6CJOJQJaJh ERh87PCJOJQJaJ%jh ERh87PCJOJQJUaJ$h1h?CJOJQJaJmH sH hihJA6OJQJhihJAOJQJhihJA6OJQJmH sH hihJAOJQJmH sH 356l:n:r:t:x:z:~::::::$ j dha$gdJA dgdF($a$gd ERn:p:t:v:z:|:::::$h1h?CJOJQJaJmH sH hajhaU 21h:pQ. A!"#$%   s666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List H@H F(0 Footnote Text dCJaJD/D F(0Footnote Text CharCJaJ@&`@ F(0Footnote ReferenceH*B' !B d0Comment ReferenceCJaJB2B d0 Comment TextdCJaJB/AB d0Comment Text CharCJaJHj12H d0Comment Subject5CJ\aJN/aN d0Comment Subject Char5CJ\aJRrR d0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJN/N d0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJD D0RevisionCJ_HaJmHsHtH N/N fFootnote Reference1B*CJH*ph^/^ fFootnote Text1%B*OJPJQJ_HmH phsH tH6U 6 'W0 Hyperlink >*B*phP`P 1 No Spacing CJPJ^J_HaJmHsHtH ,o, Q short_texto QhpsPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 'v\\/r|7:/r 6 ">'26@xJM0ORQ&SSUVzY[]]Naacegjk*op4stufxy<v~N6J\ F<X  N.`\: "b&N(0n::>@ABCEFGHIKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_abcdef.6h&'3:?DJ`L# @0(  B S  ?LUtz{2<=CDPV\,P[.HJ)9Fmz !+019:CDKLSW^_hirsuy{|%29:DEKbdhnouvxy    $ % 0 4 : ; D E N P W X Z \ c e l m t       % & . : @ C F G O P \ ] i l s t w x | ~       ! ' ( 1 2 = @ G H Q S Y Z \ ] _ ` l r x y      0 ; > H J T Z \ ] _ ` h i q r      * 1 2 < @ L M T U c d k o z !")*3489;<ABHIPSYZaktu~ ')07>PWXZ^efpqz{ '(34<=HIST_pz{   !,-78DFHIPSYZbcklstwx $%(+01569=CDMNSUZ[cdmu}~"+78<EILXY\]ghosz{ $%34>FJKUV]`is|}()29EHPX_`bceflmtx  #',/45<=FLTU_cjluv !%&-.23;FLSUZ_`klz{  &(+,28ABIJQU\]fgstvw}~%,-78BLUYcdlmxy~!"(;DEKLUY`almyz$%),4579BCLMUV^_cdhitvz !")*15>?JKOPTU\_egjknouv !#$,-45ABHLUV\lnoy| "#&'45ABJKR[efijrsz{ !()4578=>FRZ[_`delmvw~      & * . / 2 3 6 7 9 : G I T _ e f n p ~  !!!!!!!!"!#!%!(!1!2!:!=!G!P!X!Z!d!e!h!l!o!p!r!s!|!}!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """"""""&"'"-"0"<"="B"D"N"O"T"U"`"a"k"l"w"y"""""""""""""""""""""""""""""## # #####'#3#=#>#I#J#O#P#Z#]#h#i#r#s#}#~###########################$$$$$$!$*$.$/$5$6$>$?$F$L$N$O$Y$Z$a$b$e$f$h$i$q$r$y$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%%%%%/%9%@%B%C%L%M%Q%R%Y%`%h%j%p%q%z%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&!&+&.&/&7&8&@&L&R&V&Z&[&_&`&b&c&h&i&m&n&s&t&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''' '!'''+'2'A'I'K'Q'R'['_'f'g'i'v'y'|'''''''''''''''''''''''''((( ((((((("(#(*(+(0(1(=(?(E(F(J(N(P(Y(e(f(j(k(n(o(y(z((((((((((((((((((((((((((())))))))%)&)0)3)=)>)C)D)G)H)R)X)d)e)l)p)r)s)})~)))))))))))))))))))))))))))** * ****"*'*(*,*-*3*4*8*9*<*=*D*E*J*K*V*W*]*^*g*h*j*k*{*|*****************************++++++++'+)+.+2+?+@+L+M+R+U+_+`+l+m+u+v++++++++++++++++++++++++++++++,, ,,,,,, ,&,),1,3,7,8,>,F,K,O,R,S,Z,[,^,j,r,s,x,y,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- -----"-6-7-=-?-D-E-L-N-Z-[-c-d-j-m-t-u-z-~---------------------------.. ....&.'...6.:.;.?.@.H.I.R.S.\.].f.g.p.r.v.w................................/ / ////$/'/(/,/2/:/;/B/C/N/O/T/U/^/_/e/f/i/j/t/u/|/}/////////////////////////0000000$0+0,05090?0@0H0T0[0b0n0o0000000000000000000000011111#1%1&1-1.141518191>1R1S1Y1]1f1p1z1{11111111111111111111111112 2 2 22222#2$2(2)23242?2A2D2E2G2L2W2X2a2b2j2n2u222222222222222222222222233 333333 3#3$303135363:3;3D3F3G3N3S3X3[3f3i3m3u3x333333333333333333333334444 4 444#4&414;4@4A4I4J4O4S4Y4]4f4g4l4m4s4t4y4z4}4~444444444444444444444444444445555"5#5,5-545558595>5?5C5D5J5M5U5Y5e5f5m5n5s5w5~555555555555555555555566 6 6666666(6)6/636A6B6I6W6a6b6f6j6s6t6~66666666666666666666666666677 7 777 7"7#7,747?7@7I7M7R7S7X7[7g7h7s7t7y7z77777777777777777777777778 8 8888%8&8)8*8.8/8:8;8C8D8L8T8Z8^8b8c8h8i8r8u8~8888888888888888888888888899999!9'9)92939<9?9C9D9L9M9U9V9a9b9o9p9x9{999999999999999999999999999::::::$:/:1:::>:?:A:G:L:Q:X:Y:]:r:s:z:~::::::::::::::::::::::::;; ; ;;;;; ;";&;';*;+;3;4;:;<;?;F;L;M;U;W;^;_;c;e;m;n;u;v;{;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<< <!<)<-<6<7<C<D<K<N<W<X<\<g<n<p<w<y<<<<<<<<<<<<<<<<<<<==== ===='=3=<===D=E=M=V=^=b=j=k=n=o=z={=======================>>>>> >'>+>4>5><>=>A>B>D>E>O>P>Z>^>h>i>s>u>z>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ?????%?&?*?.?7?8?>???F?G?I?J?U?Y?c?f?j?l?t?u?????????????????????????????????????@@ @ @ @ @@@!@"@+@,@2@6@9@:@@@A@K@L@T@U@^@_@h@i@l@o@s@t@w@x@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA AAAAA A!A"A#A+A,A2A3A=A>AGAIALAMAPAVAZA^AeAjApAqAzA{AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBB B BBB$B&B+B,B6B7B@BBBMBNBPBQBYBaBkBlBxByBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB C CCCCC#C'C*C2C9C:C>CICQCRC[C^CdCeCoCpCuCyCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCD D DDD D!D#D$D*D+D1D=DEDFDJDNDSDTD\D]DeDfDkDlDtDuDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDE E EEEEE$E%E(E)E3E7E;E=E@EAEDEHEKELEREUE_EhEqEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFF FFFFF#F*F+F3F4F8F9F?FEFRFUF`FaFiFjFxFyFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG G GGGGG G!G&G,G3G7G=G>GCGDGJGNGUGVG[G\G`GaGnGzGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHHHH"H#H)H*H2H3HI?IDIEILIMIPIQI\I]IfIhInIoIxI{IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJ$J%J+J,J2J5JKEKHKUKVK_K`KgKkKsKvK~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKL LLLLL#L)L4L5LCLDLJLKLPLQL^LaLgLnLqL}LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLL M MMMM!M&M'M,M2M9MPGPHPNPOPUPVP[PQQRRSSSSTTTTTTTTTUUVVXXXXXXXXZZZZZZw\y\\\^^^^__________bb#e%eeehhzh}hhhhhhhBiCieiginipi-j.jmmmmmmmmn nGnPnnnnnnn-o0o8o;oGoJokokomoppeplpq qr rr r!r0r<=UVqty{vx  WZBE""{%|%((,,////w2x2K6M67799====\>??A2D3DKGLGjHlHJJNNRRUUZZ5]6]____bbee{h}hhhhhh*j-jk kkklllnlollll m9mLmOmmmmmnnjomodpgpr!r#r$r&r'r)r*r,r0r333333333333333V9==KK__}hhmm!r#r$r&r'r)r*r,r0rzvV^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.zvvYh)-9/Zm|AR?U]cT0\dt-OEXc%c?Jll%qB  g y v1 '6  Q g 0UUo7|@XM _EemppY]!{[aS-SU='EmWlj'9Fz|TZ!%[9B;fGTb~t2lXrbqn{@p{9F < od dm C)";#:#4# R#l#($A$"k$W%R#%'m%4&bP&l&cq&'q'())))K)\)i)V++EG+%,/,p,V-0-$<-j.J.|:.o/ 00.0a01/1m1y1{1G2c2{w2{2j 3P4j4v45J5E^5%`6i688k89R9c9:&&:]<:7b:k:y:&8;W<Rl<f> ?V??i?o?p@jC@f@,k@v@U,A+zAy BB.EBDYB C CH.CViC}CDD!BDPID|D F^FGG=HIHH NHgI>III_/JDJKQKecKtK{K!LGLeL}LM:MMKM\M*OMOQSOUXOP'P)P87P9PvJP*RPcP~PQ%-QbQmQsQq6R ARCR ERQR/SDSaPS[dT iT~TtU%UtUq V; V) W'WDWgW(ZrLZq[Q[`[)\(\w*\F\2}\+] <^>^H^u^JW_`` `w0`F`a6bM8b9bYbqb*zc>~cdDeoeofrf$gRgbgfgqg}?`'J5[/Q?pAYrtk(Nd/E z@K&]ky*AWhs=0Ocg w ; <<E"findz=z1TM _w'y!39BVx/:#u@<8SbUcp1pd{!EC n ccr$p!Vh\U$f)pT)J+OOuw|HlwU1l5+x"IGL&b5T([yh JAUg7jFaPM G 'DEycI(A^bE&6=\cf0%1!ni?Z&`h)OP r "#k.,6]Gyk-&8GZi 3T2 [_wDb34J[ kvE.RpDF2v,w8)7/J}mm@KKKK #$%&'()*,-.0123456789:;;/rpp p@pppp&p<p>p@pJpLpNpPpRpTpVpXp\p^p`pdpfphpjplpnppprptpvpxpzpUnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibricPLucida GrandeTimes New RomanCz 0000҉0 Pro W3G=  jMS Mincho-3 fgA$BCambria Math"1 z7gz7gԚ)g] 8a :!20mqOQHP  $Pgr2!xx Stjepo BartulicaStjepo Bartulica Oh+'0  4 @ L Xdlt|Stjepo Bartulica Normal.dotmStjepo Bartulica3Microsoft Office Word@Ik@@ܾ@:x ݾ g]՜.+,0 hp|  8m  TitleTytu  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&',-0Root Entry F+ݾ/1TableWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 MsoDataStoreu +ݾ@+ݾV4LII4LOPEXGJO==2u +ݾ@+ݾItem PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q