Pregled bibliografske jedinice broj: 854478
Uredsko poslovanje i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854.-1861.)
Uredsko poslovanje i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854.-1861.) // Arhivski vjesnik, 49 (2006), 1; 35-76 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 854478 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uredsko poslovanje i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854.-1861.)
(Records Management and Registry of the Croatian-Slavonic Regency (1854-1861))
Autori
Bućin, Rajka
Izvornik
Arhivski vjesnik (0570-9008) 49
(2006), 1;
35-76
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatsko-slavonsko namjesništvo; Markus Kremser; uredsko poslovanje; registraturni plan; registraturni svezak; korjeniti broj; registraturno razdoblje
(Croatian-Slavonic Regency; Markus Kremser; records management; registry plan; registry bundle; registry period; radical number;)
Sažetak
U članku je opisan sustav uredskog poslovanja i registratura Hrvatsko- slavonskog namjesništva (1854-1861), vrhovnog upravnog tijela na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije u razdoblju tzv. neoapsolutizma u Habsburškoj Monarhiji. Usporedbom tog sustava s onime što je poznato sa susjednih područja (Kranjska, Štajerska, Šopronski okrug u Mađarskoj), utvrđeno je da postoje sličnosti uredskog poslovanja, te metodologije oblikovanja registraturnih planova na širem prostoru Monarhije. Te sličnosti proizlaze iz nastojanja da se uredsko poslovanje čim više pojednostavi i ujednači, zbog čega su najviše upravne vlasti donosile odgovarajuće instrukcije. Analizom registraturnih planova koje je, prema uzoru iz Graza, za potrebe zagrebačkog Namjesništva oblikovao činovnik gradačkog Namjesništva Markus Kremser, posebno za Predsjedništvo i posebno za odjele koji su činili sastav Namjesništva, utvrđeno je da je Kremser u njih ugradio i posebne nadležnosti - unutar pojedinih svezaka predmetne odrednice razrađene su prema specifičnim lokalnim prilikama. U ovome razdoblju oblikovani su temelji sustava koji će ostati na snazi i dalje se razvijati u vrijeme sljednika Namjesništva – Namjesničkog vijeća i Zemaljske vlade – s uvođenjem registraturnih svezaka, kao predmetnih skupina u koje se u registraturi odlažu spisi tijekom više godina uzastopce. Spisi su u pojedinačnim predmetima bili okupljeni oko korjenitih brojeva, što je ponegdje u stručnoj literaturi tumačeno kao puno kasnija inovacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest
