Pregled bibliografske jedinice broj: 854209
Aspekti baštine u kulturi i društvu
Aspekti baštine u kulturi i društvu // Sociokulturno nasljeđe i gospodarski razvoj / Šunadlic, Antun ; Zmaić, Krunoslav ; Sudarić, Tihana ; Pavić, Željko (ur.).
Osijek: Sveučilište Josip Juraj Strosssmayer, Poljoprivredni fakultet, Odjel za kulturologiju Ekonomski fakultet, 2016. str. 76-88 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 854209 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aspekti baštine u kulturi i društvu
(Aspects of heritage in culture and society)
Autori
Žanić, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Sociokulturno nasljeđe i gospodarski razvoj
/ Šunadlic, Antun ; Zmaić, Krunoslav ; Sudarić, Tihana ; Pavić, Željko - Osijek : Sveučilište Josip Juraj Strosssmayer, Poljoprivredni fakultet, Odjel za kulturologiju Ekonomski fakultet, 2016, 76-88
ISBN
978-953-6931-93-4
Skup
Globalizacija i regionalni identitet 2016.
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.09.2016. - 17.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturna baština; društveno nasljeđe; Josip Županov; sociologija kulture; društvene vrijednosti.
(Cultural Heritage; Cultural Inheritance; Josip Županov; Sociology of Culture; Social Values)
Sažetak
Pojam baštine je, kao i mnogi drugi pojmovi, ušavši u široku upotrebu postao manje jasan. U ovom radu se stoga analiziraju njegove dominantne suvremene konceptualizacije. Pokazuje se da je kulturološkim određenjem baštine dominiralo tumačenje tenzija koje se pojavljuju između baštine i ubrzanja vremena, procesa globalizacije te ključnih faktora njene društvene aktualizacije. S druge strane, na primjeru rada J. Županova, razmatra se sociološko tumačenje baštine u kontekstu društvenih vrijednosti i odnosa. Zaključuje se da postoji bitna razlika između navedenih koncipiranja baštine budući da je u kulturološkim pristupima naglasak na njenoj zaštiti, prezentaciji i reprezentativnoj ulozi, dok se u sociološkoj analizi ona pojavljuje kao dio latentnog vrijednosnog sustava koji može upravljati društvenim odnosima. U tom kontekstu i svako razmatranje društvenog razvoja suočava se s važnosti anticipiranja kapaciteta društvenih aktera koji bi trebali biti nositelji promjena ali i oni na koje promjena djeluje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Mateo Žanić
(autor)