Naslov
Kriteriji za odabir stare i rijetke građe za digitalizaciju: hrvatske i međunarodne smjernice
(Criterium for selection for digitization of old and rare material: Croatian and international guidelines)

Autori
Abramović, Magdalena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za informacijske znanosti

Mjesto
Zadar, Hrvatska

Datum
06.09

Godina
2016

Stranica
44

Mentor
Tomić, Marijana

Ključne riječi
stara i rijetka građa ; digitalizacija ; kulturna baština ; pisana baština ; zaštita
(old and rare material ; digitization ; cultural heritage ; written heritage ; protection)

Sažetak
Kulturna baština definira se kao zajedničko bogatstvo čovječanstva te se zbog njezine vrijednosti za kulturu i civilizaciju posebno osmišljaju mjere njezine evidencije, čuvanja i zaštite. Dijeli se na materijalnu i nematerijalnu, pri čemu se materijalna dijeli na pokretna i nepokretna kulturna dobra. Stara i rijetka građa se ubraja u pokretna kulturna dobra. Jedan od čestih oblika zaštite i omogućavanja dostupnosti stare i rijetke građe u današnje je vrijeme digitalizacija, koja se nad takvom osjetljivom i vrijednom građom provodi planski, uz stvaranje kriterija za odabir građe za digitalizaciju, kao i posebne mjere zaštite i dostupnosti. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske definira digitalizaciju kao proces zaštite kulturne baštine i mogućnost povećavanja dostupnosti vrijedne građe na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Građa koja bi se prvenstveno trebala digitalizirati i tako očuvati jest stara građa, tj. rijetki rukopisi i inkunabule. Prema Tinki Katić, osnovni kriterij za odabir stare građe za digitalizaciju je njezina vrijednost, ali i najugroženiji primjerci također imaju prioritet. U prvom dijelu rada definirat će se pojam stare i rijetke građe te razlozi za digitalizaciju takve građe. Budući da je stare i rijetke građe puno više nego što je u kratkom roku moguće digitalizirati, izuzetno je važno izraditi takve kriterije za digitalizaciju koji će jasno propisati način odabira prioriteta za digitalizaciju i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, odnosno razini pojedinih ustanova i zbirki. Ti kriteriji najčešće obuhvaćaju više elemenata, od onih usmjerenih na vrijednost građe, do onih usmjerenih na njezinu zaštitu i potrebe znanstvenika. U ovom radu istražit će se hrvatski i međunarodni kriteriji za odabir građe za digitalizaciju kako bi se utvrdila njihova usklađenost i razlike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA