Pregled bibliografske jedinice broj: 8539
Korelacijska i eksperimentalna studija odnosa temeljnih dimenzija društvenih stavova, ličnosti i društvene poželjnosti
Korelacijska i eksperimentalna studija odnosa temeljnih dimenzija društvenih stavova, ličnosti i društvene poželjnosti, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 8539 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Korelacijska i eksperimentalna studija odnosa temeljnih dimenzija društvenih stavova, ličnosti i društvene poželjnosti
(Correlational and Experimental Study of the Relationship Between Basic Dimensions of Social Attitudes, Personality and Social Desirability)
Autori
Milas, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
24.04
Stranica
254
Mentor
Knezović, Zvonimir
Ključne riječi
društveni stavovi; ličnost; društvena poželjnost; Eysenckove dimenzije ličnosti; Big five; socijalizacija; otvorenost iskustvu; faktorska analiza; strukturalno modeliranje
(social attitudes; personality; social desirability; Eysenck's personality dimensions; Big five; socialization; openess to experience; factor analysis; structural modeling)
Sažetak
Radnjom se propituje odnos temeljnih društvenih stavova i ličnosti kakvom je koncipiraju dva vodeća teorijska modela, Eysenckov i Big five. Koristeći se multivarijatnom i eksperimentalnom metodologijom, došlo se do spoznaja kako su dimenzije ličnosti i društveni stavovi u značajnoj mjeri povezani, što je, kako pokazuju rezultati, uglavnom posljedica socijalizacijskog procesa. Na temeljne dimenzije društvenih stavova uglavnom utječu psihoticizam, društvena poželjnost, ugodnost i savjesnost, odreda socijalizacijski zasićene odrednice ličnosti. Slabija mogućnost socijalizacije osoba visokog psihoticizma te niske društvene poželjnosti, ugodnosti i savjesnosti vjerojatno je odgovorna za veću spremnost prihvaćanja ateističkih i spolno slobodnijih stavova. Druga hipoteza o povezanosti ličnosti i društvenih stavova, kojom se pretpostavlja povezanost konstrukata otvorenosti prema iskustvu (intelekta) i konzervatizma (religioznosti, etnocentrizma i zagovaranja spolnih ograničenja) nije se potvrdila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija