Naslov
Odnos Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini do njezina međunarodnog priznanja u travnju 1992.
(Franjo Tuđman's Position towards Bosnia and Herzegovina until its International Recognition in April 1992)

Autori
Lučić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Franjo Tuđman i stvaranje suvremene hrvatske države (1990.-1999)

Urednik/ci
Ante Bralić

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
89-128

ISBN
978-953-331-091-6

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina, Muslimani, Hrvati, unitarizam, Alija Izetbegović, referendum
(Bosnia and Herzegovina, Muslims, Croats, Unitarianism, Alija Izetbegovic, referendum)

Sažetak
Moderna državnost Bosne i Hercegovine nastala je tijekom Drugog svjetskog rata unutar procesa obnove Jugoslavije. BiH je nastala kao posebna federalna jedinica koja za razliku od svih ostalih nije zamišljena kao bilo čija nacionalna država – republika, niti kao povijesna datost. Ona je bila rezultat tadašnjih srpsko-hrvatskih odnosa i potrebe za utvrđenjem federacije. Raspad komunističkog sustava i demokratske promjene nastale devedesetih dovele su u pitanje jugoslavensku federaciju, ali i BiH koja je funkcionirala kao Jugoslavija u malom. Raspad Jugoslavije započeo je srpskom agresivnom politikom koja je negirala ustavni poredak i koja ga je htjela silom promijeniti. Odgovorili su Slovenci, a tek kasnije Hrvati. Međunarodne okolnosti utjecale su i na unutarnje odnose. Kako je hrvatski nacionalizam smatran najopasnijim za Jugoslaviju, on je jednako tretiran i u BiH. Promjene u Hrvatskoj i dolazak Franje Tuđmana na političku scenu dočekani su u BiH kao izravna opasnost i prijetnja. To objašnjava neprijateljski odnos prema njemu u vladajućim političkim krugovima, ali i projugoslavenskim krugovima uopće. Strah od podjele Jugoslavije bio je i strah od podjele BiH. Unutarnje proturječnosti i pasivnost međunarodne zajednice uzrokovali su raspad Jugoslavije i BiH uz teška stradanja. U bosansko- hercegovačkoj ali i svjetskoj javnosti, krivica je uglavnom podijeljena između Srbije i Hrvatske – odnosno Miloševića i Tuđmana. Međunarodna zajednica ostala je čista, kao i Bošnjaci-muslimani koji su prikazani kao najveća žrtva rata. Njihove političke pogreške su prešućene, a zločini koje su prouzrokovali ili počinili su zaboravljeni. Ipak, imalo ozbiljnije istraživanje navodi na zaključak kako su podjele i sukobe u BiH izazvale tri oprečne nacionalne politike. One su artikulirane unutar već ranije podijeljenog društva, odnosno unutar tri definirane nacionalne zajednice koje su težile dovršenju nacionalnog konstituiranja. Težile su nacionalnim državama ili barem zaštitom nacionalnih prava. Tuđman je shvaćao društvene i političke procese i nije bio ograničen jugoslavenskim socijalističkim ideološkim utopijama. Bio je svjestan realnog odnosa snaga te se uporno i dosljedno zalagao za pregovore, odnosno za političko i mirno rješenje krize u BiH.

Izvorni jezik
Engleski

POVEZANOST RADA