Pregled bibliografske jedinice broj: 853650
Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma
Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma // Socijalna ekologija, 23 (2015), 2/3; 173-190 doi:10.17234/SocEkol.24.2.5 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 853650 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma
(Culture of remembrance and city space. A contribution to architectural and urbanistic interpretations from Ruskin to postmodernism)
Autori
Žanić, Mateo
Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 23
(2015), 2/3;
173-190
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
John Ruskin ; kultura pamćenja ; moderni grad ; neoracionalizam ; postmodernizam
(John Ruskin ; culture of remembrance ; modern city ; neo-rationalism ; postmodernism)
Sažetak
U radu se analiziraju načini na koje se u razdoblju od sredine devetnaestog do početka dvadeset i prvog stoljeća razmatralo pitanje relevantnosti pamćenja gradske prošlosti za arhitektonsko i urbanističko oblikovanje grada. Rekonstruiraju se pritom tri koncepcije pamćenja grada u kojima se daju različiti odgovori na pitanja o primjerenom načinu prenošenja prošlosti u gradu te značaju takvog prenošenja. Ovi pristupi su kulturalistički, neoracionalistički i postmodernistički. Kulturalistički pristup, razvijen prvenstveno u djelu J. Ruskina, javio se kao reakcija na procese industrijalizacije i restauracije starina. Neoracionalistički pokret, uočljiv u djelima A. Rossia i L. Kriera, može se tumačiti kao protest protiv komercijalizacije prostora. Napokon, postmodernistička pozicija gradi se oko težnji za oblikovanjem višedimenzionalnog i višeznačnog prostora. Zaključuje se da pitanje pamćenja grada u ovim pristupima zadobiva različit značaj koji ovisi o različitom koncipiranju odnosa društva, prostora i prošlosti. Drži se, također, da navedene koncepcije mogu biti korisne u koncipiranju istraživanja koja bi se bavila recepcijom sjećanja, odnosno vrednovanjem različitih aspekata sjećanja od strane različitih gradskih populacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Mateo Žanić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus