Naslov
Utjecaj klimatskih promjena na pčelarstvo u Republici Hrvatskoj
(The impact of climate changes on beekeeping in Croatia)

Autori
Prđun, Saša

Izvornik
Hrvatska pčela (1330-3635) 1 (2017); 12-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Klima ; pčelarstvo ; medonosne paše
(Climate ; beekeeping ; honeybee forage)

Sažetak
Klima je jedna od najvažnijih komponenti životnog okoliša kojoj se valja prilagoditi, iskoristiti njezine prednosti, ali i zaštititi od njezinih mogućih štetnih utjecaja. Klimu ili podneblje nekog područja u nekom razdoblju definiramo kao skup očekivanih vrijednosti meteoroloških elemenata i pojava. Klimu Hrvatske određuje njezin položaj u sjevernim umjerenim širinama i pripadni vremenski procesi velikih i srednjih razmjera. Najvažniji modifikatori klime na području Hrvatske jesu Jadransko more, Dinaridi sa svojim oblikom, nadmorskom visinom i položajem prema prevladavajućem strujanju, otvorenost sjeveroistočnih krajeva prema Panonskoj ravnici, te raznolikost biljnog pokrova. Stoga u Hrvatskoj prevladavaju tri glavna klimatska područja: kontinentalna, planinska i primorska klima. Bezpašno razdoblje možemo definirati kao vrijeme u aktivnoj pčelarskoj sezoni kada pčele razvoj svoje zajednice smanjuju na minimum. Ako gledamo pčelarsku sezonu koja započinje u kolovozu pripremom pčelinjih zajednica za zimovanje, onda možemo vidjeti da se u zadnjih nekoliko godina javljaju određeni problemi naročito na stacionarnim pčelinjacima. Uslijed dužeg prestanka unosa nektara, matica u pravilu prestaje sa polaganjem jajašaca upravo u razdoblju kada je novo leglo izuzetno bitno. Upravo te pčele koje će se izleći tijekom kolovoza su zimske pčele o kojima ovisi kvalitetno prezimljavanje zajednice. U brojčano oslabljenim zajednicama, leglo najčešće njeguju iscrpljene i stare ljetne pčele sa nedovoljnim brojem mladih pčela, što ima direktan negativan utjecaj na razvoj zajednice. Takve su mlade pčele nedovoljno vitalne, kraćeg su životnog vijeka i podložnije obolijevanju. Ono što je sigurno i u što su se pčelari uvjerili posljednjih nekoliko sezona, nema više pčelarenja po „šabloni“. Očito je da su vremena kada se znalo vrcati na stacionarnim pčelinjacima po 40 i više kilograma meda po zajednici iza nas. Kalendar cvatnje medonosnog bilja se promijenio. Sve je učestalija uranjena i neujednačena cvatnja. Svjedoci smo ekstremnih kišnih razdoblja, izrazito sušnih ljeta, kratkotrajnih zima, pojave kasnih proljetnih mrazeva, itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA