Naslov
Stigmatizacija i diskriminacija debljine
(Stigmatization and discrimination of obesity)

Autori
Pokrajac-Bulian, Alessandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa / Pokrajac-Bulian, Alessandra, Miletić, Irena, Lopižić, Josip - Jasrebarsko : Naklada Slap, 2016, 3-3

Skup
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.11.2016. - 12.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
stigmatizacija ; diskriminacija ; pretilost
(stigmatization ; discrimination ; obesity)

Sažetak
Pretila djeca i odrasli predstavljaju ranjivu skupinu koja je često izložena stigmi i diskriminaciji upravo zbog svoje prekomjerne težine. Stigmatizacija zbog težine javlja se u različitim životnim područjima, a izaziva značajne i iscrpljujuće posljedice po emocionalnu dobrobit pojedinca, socijalno funkcioniranje i zdravlje (Brownell i sur, 2005). Stereotipi temeljeni na tjelesnoj težini i dalje su socijalno prihvatljivi u zapadnoj kulturi, uključuju vrlo raširenu percepciju o pretilim osobama kao lijenima, impulzivnima, nekompetentnima, nemotiviranima, neurednima, nedostatne samodiscipline i samokontrole te snage volje (Puhl i Heuer, 2009). Negativna osuda javnosti vodi ka nejednakosti pri zapošljavanju, korištenju zdravstvenih usluga i obrazovanja te šteti kvaliteti interpersonalnih odnosa. Procjene iz 2008. godine navode da je u SAD-u raširenost diskriminacije zbog težine porasla za 66% u posljednjih desetak godina te se tako približila razinama rasne diskriminacije posebno u odnosu na žene (Puhl i sur., 2008). Iako prevalencija ovoga problema raste, istraživanja su malobrojna, a niti se javne politike bave problemom debljine u cilju promjene stavova javnosti. Stoga se tisuće pretilih mora samostalno nositi s posljedicama stigmatizacije. Stigmatizaciju debljine podržavaju i pojačavaju dijetna i modna industrija, mediji, ali i zdravstveni djelatnici. Tri su kategorije stigmatizacije koju pretile osobe mogu doživjeti: izravnu stigmatizaciju kod koje osoba doživljava javno ismijavanje, stigmatizaciju u okolini koja se pored ostalog odnosi na teškoće zauzimanja sjedala u sredstvima javnoga prijevoza ili na javnim mjestima, te neizravnu stigmatizacija koja se primjerice odnosi na situaciju u kojoj kupci kritički promatraju kolica pretilih osoba pri kupovini (Lewis i sur., 2011). Stigmatizirajuća iskustva koja doživljavaju pretile osobe ne motiviraju na gubitak težine već upravo suprotno, stvaraju barijere u odnosu na promjenu te udaljavaju osobe od aktivnosti koje promoviraju zdraviji životni stil. Preventivni i intervencijski programi često ignoriraju stigmu zbog povišene težine kao i njezine posljedice, a zakonske inicijative povezane s debljinom u načelu izbjegavaju spominjati šire društvene i okolinske uvjete koji su doveli do debljine. Bez prepoznavanja stigmatizacije kao javnozdravstvenoga problema, stigmatizacija pretilih i dalje će povećavati rizik po emocionalno i tjelesno zdravlje tih osoba te će umanjiti učinkovitost preventivnih programa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
Rad je dio projekta 'Biopsihosocijalni aspekti pretilosti' koje financira Sveučilište u Rijeci, Hrvatska (broj: 13.04.1.3.07).

POVEZANOST RADA