Pregled bibliografske jedinice broj: 853172
Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?
Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola? // Suvremena lingvistika, 42 (2016), 82; 155-190 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 853172 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?
(Can denominal formation of Croatian verbs be treated as conversion?)
Autori
Buljan, Gabrijela
Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 42
(2016), 82;
155-190
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
tvorba glagola ; glagolska preobrazba ; denominalni glagoli ; fleksijska i derivacijska morfologija ; glagolski vid ; tematski sufiksi ; hrvatski jezik
(verb formation ; conversion ; denominal verbs ; inflectional and derivational morphology ; aspect ; thematic suffixes ; Croatian language)
Sažetak
U hrvatskom jezikoslovlju nalazimo razne opise tvorbe hrvatskih glagola od različitih vrsta riječi. Nažalost ti su opisi nerijetko nedorečeni. Nedostaje im kritičko propitivanje podataka s obzirom na rasprave koje dominiraju morfološkom teorijom, ponajprije o prirodi derivacijskih i fleksijskih kategorija, odnosno njihovu razgraničenju (ali vidi Marković 2012). Cilj je ovoga rada istaknuti neke nedorečenosti u opisu tvorbe hrvatskih glagola od vrsta riječi koje nisu glagol koje proizlaze iz takve situacije. Razmotrit ćemo neke argumente za alternativna tumačenja onoga što se smatra tvorbom hrvatskih glagola od imenica sufiksima –i–, –a–, –ov–a–, zbog kojih držimo da je uvriježene stavove potrebno barem pomnije obrazložiti, ako već ne i izmijeniti. Pritom mislimo na pitanje statusa i funkcija tih sufikasa u strukturi denominalnih glagola s obzirom na to da se pregledom literature može utvrditi: (a) izostanak obrazloženja za opise dotičnih sufikasa kao derivacijskih, (b) postojanje, u stranoj literaturi, alternativnih opisa analognih tvorbenih postupaka u drugim slavenskim jezicima, ali i hrvatskih podataka, u kojima odgovarajući/dotični sufiksi nisu (primarno) derivacijski, (c) izostanak kritičkog osvrta na gore spomenuta teorijska pitanja iz kojeg bi mogao proizaći argumentiraniji, ako već ne i potpuno drukčiji opis hrvatskih denominalnih glagola s trima sufiksima. Budući da argumenti koje ćemo izložiti upućuju na stupnjevitu narav triju sufikasa, tj. da oni nisu ni idealna sredstva ni isključivo simptomi tvorbe glagola od imenica, smatramo da nema mjesta za bilo kakvu isključivost u analizi dotičnih glagola, što znači i za kategoričko ʻne’ kao odgovor na pitanje iz naslova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus