Pregled bibliografske jedinice broj: 853024
Hagiotoponimi na istarskim gradinama
Hagiotoponimi na istarskim gradinama // Jezici i kulture u vremenu i prostoru 5, Sažeci i program konferencije, 31. octobar 2015, Filozofski fakultet, Novi Sad / Gudurić, Snežana, Maričić Mesarović, Sanja, Popivić, Nataša, Kavgić, Aleksandar (ur.).
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2015. str. 15-15 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 853024 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hagiotoponimi na istarskim gradinama
(Hagiotoponyms of Istrian hillforts)
Autori
Buršić-Matijašić, Klara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 5, Sažeci i program konferencije, 31. octobar 2015, Filozofski fakultet, Novi Sad
/ Gudurić, Snežana, Maričić Mesarović, Sanja, Popivić, Nataša, Kavgić, Aleksandar - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2015, 15-15
ISBN
978-86-6065-392-3
Skup
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 5
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 31.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
toponimi; gradine; Istra; Hrvatska; crkve
(place names; hillforts; Istria; Croatia; church)
Sažetak
Toponimi kao odraz izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa govore nam o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. U Istri je kartirano oko 450 gradina, ostataka prapovijesnih naselja iz brončanog i željeznog doba, od kojih čak 70-ak ili 16 % nose svetačka imena. Upravo je to bio razlog da sam iz mnogobrojnih toponomastičkih polja izdvojila sakralne objekte. Na temelju terenskih istraživanja, korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata izradit će se detaljni razmještaj toponima i analizirati njihovo postojanje s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva današnja jezična prostora, ona hrvatskih i talijanska. Crkvice ili njihovi ostaci ili samo toponimi sa svetačkim imenom pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sv. Marija i sve njene inačice (Mandalena, Sv. Marina). Pomnim kartiranjem i vađenjem podataka iz dostupnih izvora možemo identificirati dosad nepoznata nalazišta. Hagiotoponimi su češći u ranijoj fazi naseljavanja ponajprije vezano uz stanovništvo katoličke vjeroispovijesti. Zbog prolaza vremena, izmjene naroda, povijesnih mijena ili preoblikovanja imena i rijetke upotrebe, ponekad ih je teško identificirati (Sv. Špeta – Sv. Elizabeta). U toponomastici su izdvojena imena svetaca i imena bogova iz slavenske i drugih mitologija kojih u Istri ima neznatan broj (Perun).
Izvorni jezik
Hrvatski
