Pregled bibliografske jedinice broj: 852589
Moć priče u Prokletoj avliji Ive Andrića i kulturi pamćenja
Moć priče u Prokletoj avliji Ive Andrića i kulturi pamćenja // Andrićeva Avlija, Tom 8 / Tošović, Branko (ur.).
Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Banjaluka, Svet knjige, nmlibris, Beograd, 2015. str. 161-172 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 852589 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Moć priče u Prokletoj avliji Ive Andrića i kulturi pamćenja
(The Power of Narration in the Damned Yard by Ivo Andrić and the Culture of Remembering)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Andrićeva Avlija, Tom 8
/ Tošović, Branko - Graz : Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Banjaluka, Svet knjige, nmlibris, Beograd, 2015, 161-172
ISBN
978-3-9504084-1-6
Skup
7. simpozij, Ivo Andrić.Prokleta avlija. Andrić- Initiative: Ivo Andrić im europäische kontext.
Mjesto i datum
Graz, Austrija, 25.09.2014. - 27.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
priča; prostor; vrijeme; književno pamćenje
(story; space; time; literary memory)
Sažetak
Znanstvenoistraživačku pozornost usmjerit ćemo na moć i važnost priče u Prokletoj avliji, antologijskom djelu narativne književnosti u kojemu je Ivo Andrić donio apologiju naraciji. Promatrat ćemo Prokletu avliju kao mnemotehničku umjetnost koja oblikuje prostor pamćenja te detektirati različite memorijske stilove: zaborav, sjećanje i pohranjivanje. U interpretaciji Andrićeva teksta podcrtat ćemo da je bolnije iskustvo vremena i prolaznosti od iskustva prostora ma bio on represivan i proklet kao carigradski Deposito. Ipak, Andrić je pronašao lijek i za bolni doživljaj vremena te je Prokletom avlijom konkretno i umijećem pripovijedanja općenito potvrdio moć narativnih obrazaca koji su u stanju u književnom pamćenju čuvati i ponovno aktualizirati iznovljeno čitanje prošloga, zaboravljenoga iskustva. Zaključno ćemo utvrditi da narativni obrazac, usmena i pisana riječ kao mnemotehničko oruđe i osnovno sredstvo kulturnog pamćenja imaju moć čuvanja i prenošenja iskustva osiguravajući mu kontinuitet i pobjedu nad vremenom i zaboravom, čime smanjuju osjećaj straha i bola zbog prolaznosti. U sveopćoj tranzitornosti, dakle, narativni obrazac kao materijalizirano pamćenje sadrži trag trajnoga i vječnoga, a priča ima moć.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
