Pregled bibliografske jedinice broj: 852408
Istina i kič u Bojnom cvijeću Stjepana Petričića, nepoznatoga hrvatskog ratnika iz Prvoga svjetskog rata
Istina i kič u Bojnom cvijeću Stjepana Petričića, nepoznatoga hrvatskog ratnika iz Prvoga svjetskog rata // XII. međunarodni kroatistički znanstveni skup, Zbornik radova / Blažetin, Stjepan (ur.).
Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2015. str. 171-188 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 852408 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istina i kič u Bojnom cvijeću Stjepana Petričića, nepoznatoga hrvatskog ratnika iz Prvoga svjetskog rata
(The Truth and Kitsch in Flowers of Combat by Stjepan Petričić, an unknown Croatian Warrior in World War 1)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
XII. međunarodni kroatistički znanstveni skup, Zbornik radova
/ Blažetin, Stjepan - Pečuh : Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2015, 171-188
ISBN
978-963-89731-1-5
Skup
XII. međunarodni kroatistički znanstveni skup
Mjesto i datum
Pečuh, Mađarska, 17.10.2014. - 18.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Stjepan Petričić; Prvi svjetski rat; secesija; ratnik; mit o ratu
(Stjepan petričić; the first world war; secession; a warrior; a myth about the war)
Sažetak
U članku smo kontekstualizirali dvije djelatnosti – ratovanje i književno stvaranje na korpusu dviju zbirki Zaplakalo zlato moje (Osijek, 1914.) i Bojno cvijeće (Vinkovci, 1915.), ratnih svojim tematsko-motivskim rekvizitarijem, sadržajnim opsegom, vremenskim kontekstom nastanka i referencije te autorom, hrvatskim ratnikom iz Prvoga svjetskog rata, vodnikom 28. domobranske pukovnije i posve nepoznatim pjesnikom Stjepanom Petričićem iz Ivankova pokraj Vinkovaca. Inspiriran ratnom zbiljom, propjevao je u dekorativnoj maniri s florealnim motivima i deklarativnom funkcijom regeneriranja državne ideologije, uklopivši se u javni diskurs glorificiranja ratovanja 1914. Već sljedeće godine iskustvo rata donosi izmjenu tonaliteta njegova pjesništva, ali ne i promjenu pučke perspektive na Veliki rat. Kategorizirat ćemo lik vojnika-ratnika primjenom arhetipske kritike (arhetip muškosti) te utvrditi afirmativni prikaz junaka kao mitskoga branitelja dobroga svijeta i poretka, koji je antipod Krležinim likovima hrvatskih domobrana. Ratna zbilja i istina transformirana je u Petričićevim stihovima pod dekorom retoričkih i stilskih figura, koje se s pozicije recentnoga ukusa smatraju kičem. Unatoč dekorativno-deklarativnoj funkciji Petričićevih pjesama o Velikom ratu, cenzurirane tri stranice potvrđuju da je književna riječ imala moć javnoga medija i propagandnu ulogu zbog čega je prolazila kroz filtar društvenoga mehanizma cenzure na sadržajno osjetljivim područjima i tabuiranim temama, vezanim za društvene anomalije, seksualnost i patologiju obitelji koje je Petričić satirično markirao, a cenzura zaplijenila dok kičasta estetizacija rata nije bila ni u čijem fokusu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
