Pregled bibliografske jedinice broj: 852405
Usporedbeno čitanje Abekavicze illyricske (1779.) Stjepana Adžića i Slavonskih libaricza (1761.) Matije Antuna Relkovića
Usporedbeno čitanje Abekavicze illyricske (1779.) Stjepana Adžića i Slavonskih libaricza (1761.) Matije Antuna Relkovića // Život i djelo Stjepana Adžića (1730. – 1789), Zbornik radova Znanstvenoga skupa / Matić, Slavko ; Bilić, Anica (ur.).
Zagreb : Vinkovci: Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2016. str. 173-215 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 852405 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedbeno čitanje Abekavicze illyricske (1779.) Stjepana Adžića i Slavonskih libaricza (1761.) Matije Antuna Relkovića
(Comparative Reading Of Abekavicza Illyricska (1779) By Stjepan Adžić And Slavonske Libaricze (1761) By Matija Antun Relković)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Život i djelo Stjepana Adžića (1730. – 1789), Zbornik radova Znanstvenoga skupa
/ Matić, Slavko ; Bilić, Anica - Zagreb : Vinkovci : Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2016, 173-215
ISBN
978-953-347-126-6
Skup
Znanstveni skup Život i djelo Stjepana Adžića (1730. – 1789)
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 19.04.2012. - 20.04.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
abecevica; molitvenik; katekizam; opismenjavanje; slavonska grafija; jezik
(reading and writing textbook; prayer book; catechism; making literate; Slavonian graphics; language)
Sažetak
Preciziranjem žanrovskih odrednica, postavljanjem u kontekst abecevica 18. stoljeća te usporedbenim čitanjem Abekavicze illyricske Stjepana Adžića iz 1779. i Slavonskih libaricza Matije Antuna Relkovića iz 1761. evidentna je briga učenih ljudi za opismenjavanjem i pružanjem elementarnih znanja Slavoncima 18. stoljeća ma gdje bili. Nakon utvrđivanja tipološke pripadnosti starijemu mješovitom obliku, tj. abecevsko-molitveničko- katekizamskom tipu, propituje se problem autorstva i autoriziranja budući da se ne radi o autorskim djelima, nego o kompilaciji i prijevodu, a potom promatra odnos adresant – djelo – adresat, osvjetljuje pitanje naziva slavonskoga i iliričkoga jezika te slavonske grafije i pravopisa. Usporedbom dvaju srodnih djela dvojice autora, čije su se vremensko-prostorne koordinate poklapale budući da su suvremenici, dobit ćemo jasniji uvid u doprinos slavonskih pisaca 18. stoljeća, a napose njih dvojice opismenjavanju slavonskoga puka i vjerskom prosvjetiteljstvu, potom afirmaciji štokavskog narječja te njegovu udjelu u standardizaciji hrvatskog jezika. Osim toga sučeljavanjem i usporedbom Relkovićevih Slavonskih libaricza i Adžićeve Abekavicze illyricske, promatrat ćemo grafijska rješenja za pojedine foneme u kontekstu slavonske grafije i ortografije kao sastavnog dijela hrvatske latiničke dopreporodne prakse. Zaključno se naglašava važnost Relkovićeve i Adžićeve abecevice u povijesti hrvatske pisane kulture i vjerske književnosti te latiničke grafije i standardizacije hrvatskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
