Pregled bibliografske jedinice broj: 852390
Organski i standardni idiom u etnografskom i književnom diskursu Josipa Lovretića
Organski i standardni idiom u etnografskom i književnom diskursu Josipa Lovretića // Šokačka rič 13, Staroštokavština i novoštokavština, Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / Anica Bilić (ur.).
Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2016. str. 91-117 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 852390 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Organski i standardni idiom u etnografskom i književnom diskursu Josipa Lovretića
(Organic and Standard Language Varieties in Josip Lovretić's Ethnographic and Literary Discourse)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šokačka rič 13, Staroštokavština i novoštokavština, Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt
/ Anica Bilić - Vinkovci : Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2016, 91-117
ISBN
978-953-57381-5-2
Skup
Šokačka rič 13, Staroštokavština i novoštokavština, Znanstveni skup Slavonski dijalekt
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 06.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Josip Lovretić; etnografski tekstovi; književni tekstovi; organski idiom; standardni idiom; prijelom norme
(Josip Lovretić; ethnographic texts; literary texts; organic language variety; standard language variety; change of the norm)
Sažetak
Pri usporedbi etnografskih i književnih tekstova Josipa Lovretića, objavljenih u zadnjem desetljeću 19. stoljeća i početnom desetljeću 20. stoljeća, evidentna je razlika u idiomima kojima su pisani. Etnografski tekstovi pisani su organskim idiomom, odnosno ikavskom staroštokavštinom, a književni standardnim idiomom, odnosno (i)jekavskom novoštokavštinom. Kako je navedeno razdoblje označeno prijelomom hrvatske jezične norme, u književnim tekstovima možemo uočiti pretežitiju primjenu starije norme zagrebačke filološke škole ili pak nove norme hrvatskih vukovaca te supostojanje oblika i pravopisnih rješenja iz obje norme zbog čega teško možemo zaključiti kakav je jezik i rukopis književnika Josipa Lovretića. Zaključno smo utvrdili da je prijelaznost glavna odlika jezika Josipa Lovretića: prijelaz iz usmenoga medija u pisani medij, prijelaz s organskoga idioma na standardni idiom, prijelaz s ikavske staroštokavštine na (i)jekavsku novoštokavštinu, pijelaz s jednoga standardnojezičnoga modela na drugi, prijelaz s morfonološkoga pravopisa na fonološki pravopis.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
