Naslov
PREDUVJETI ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDE RH
(THE PREREQUISITES FOR INCREASING THE COMPETITIVENESS OF CROATIAN AGRICULTURE)

Autori
Vladimir Levak

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.07

Godina
2016

Stranica
167

Mentor
Ivo Grgić

Ključne riječi
konkurentnost; DRC; RCA; pšenica; kukuruz; meso; mlijeko; Hrvatska; scenarijska rješenja
(competitiveness; wheat; maize; meat; milk; Croatia; scenarios)

Sažetak
U svijetu je naglašen proces ekonomskih integracija i globalizacije, što nacionalne ekonomije potiče na jačanje izvozne konkurentnosti općenito, sektorski, odnosno kod pojedinačnih proizvoda. To je posebice značajno za relativno male ekonomije, kao što je Hrvatska, kod kojih je snažan utjecaj izvoza na gospodarski rast i razvoj. Poljoprivreda je, zbog svoje multifunkcionalnosti, jedan od „najzaštićenijih“ sektora i to posebice u Europi. Sustavi potpora i zaštite često su dovodili do njene cjenovne nekonkurentnosti na svjetskom tržištu pri čemu se u sličnom položaju nalazi i poljoprivredni sektor RH. Cilj ovoga istraživanja je izračun međunarodne cjenovne konkurentnost hrvatske poljoprivrede kroz istraživanje konkurentnosti vrijednosno najzastupljenijih poljoprivrednih proizvoda. Istraživanjem su obuhvaćeni poljoprivredni proizvodi čiji je pojedinačni udjel u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske u razdoblju 2005-2012. godine preko 5%, a to su pšenica, kukuruz, meso goveda, meso svinja, meso peradi i kravlje mlijeko. Navedeni proizvodi predstavljaju 58, 07% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike. Za istraživanje konkrentnosti korišteni su indeks troškova domaćih resursa (DRC – Domestic Resoruce Cost) i Otkrivena komparativna prednost (RCA - Revealed Comparative Advantage). Hrvatska nije značajniji, po udjelu, poljoprivredni proizvođač u svjetskom, europskom te ni EU okruženju. U ukupnoj europskoj proizvodnji (prosjek količine 2005-2012..) Hrvatska sudjeluje sa pšenicom 0, 38%, kukuruzom 2, 20%, kravljim mlijekom 0, 38%, goveđem mesu 0, 76%, svinjskom mesu 0, 45% te mesu peradi 0, 25%. Nešto viši udjel je u proizvodnji Europske unije. Za usporedbu konkurentnosti uzete su države s kojima je Hrvatska imala prosječno najveću vanjskotrgovinsku razmjenu pojedinim proizvodima u razdoblju 2005-2012. godine. To je Italija u slučaju pšenice i kukuruza, Njemačka kod mesa svinja i mlijeka, Nizozemska kod mesa goveda te Brazil kod mesa peradi. Vrijednosti DRC koeficijenta pokazuju da je Hrvatska konkurenta kod pšenice, kukuruza i mesa peradi, granično kod mesa svinja, a izrazito nekonkurentna kod mlijeka i mesa goveda. Povećanje konkurentnosti je simulirano povećanjem postojeće proizvodnje po jedinici kapaciteta za 20%, povećanjem proizvodnje po jedinici kapaciteta na razinu konkurentnih zemalja te kod deprecijacije kune za 10%. Najveće povećanje konkurentnosti je moguće dosizanjem proizvodnje po jedinici kapaciteta konkurentskih država. Kod svih analiziranih proizvoda, izuzev goveđeg mesa, Hrvatska postaje konkurentnom. Veliki utjecaj na Hrvatsku nekonkurentnost imaju i niži varijabilni troškovi proizvodnje u konkurentnim državama koji omogućavaju za njih niže izvozne cijene u odnosu na cijene istih Hrvatskih proizvoda. Na (ne) konkurentnost također utječe i devizni tečaj koji pogoduje uvoznicima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA