Pregled bibliografske jedinice broj: 852136
Steve Baker i njegova Postmoderna životinja
Steve Baker i njegova Postmoderna životinja // simpozij časopisa Tvrđa, Centra za vizualne studije i Muzeja suvremene umjetnosti – Posthumano stanje i perspektive umjetnosti, Zagreb, Gorgona, MSU, 15. i 16. prosinca. / Krešimir Purgar i Žarko Paić (ur.).
Zagreb: impozij časopisa Tvrđa, Centra za vizualne studije i Muzeja suvremene umjetnosti, 2016. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 852136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Steve Baker i njegova Postmoderna životinja
(Steve Baker and his book The Postmodern Animal)
Autori
Marjanić, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij časopisa Tvrđa, Centra za vizualne studije i Muzeja suvremene umjetnosti – Posthumano stanje i perspektive umjetnosti, Zagreb, Gorgona, MSU, 15. i 16. prosinca.
/ Krešimir Purgar i Žarko Paić - Zagreb : Impozij časopisa Tvrđa, Centra za vizualne studije i Muzeja suvremene umjetnosti, 2016
Skup
Simpozij časopisa Tvrđa, Centra za vizualne studije i Muzeja suvremene umjetnosti – Posthumano stanje i perspektive umjetnosti, Zagreb, Gorgona, MSU, 15. i 16. prosinca.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2016. - 16.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Steve Baker; Postmoderna životinja; Deleuze; Guattari
(Steve Baker; The Postmodern Animal; Deleuze; Guattari)
Sažetak
Teorijske postavke knjige Postmoderna životinja (The Postmodern Animal, 2000) teoretičara vizualne kulture, određenije animalističke vizualne kulture Stevea Bakera pratit ću u okviru trijadnoga koncepta životinjstva, i to iz lokalne vizure, a u kontekstu postavke o "životinjama-anomalijama" koje su rizomski rastvorili G. Deleuze i F. Guattari. Naime, pored individualiziranih edipalnih i edipaliziranih životinja te životinja s mitskim ili znanstvenim karakteristikama – Deleuze i Guattari rastvaraju litaniju o životinjama-anomalijama koje posjeduju mogućnost postajanja životinjom, modalitet ekspanzije, zaraze/pošasti, multipliciranosti jer postajanje jest čopor, a ne individualnost ili karakteristika. Prvi princip u mogućnosti postajanja čoporom jest zaraza čoporom, ali drugi princip upravo oksimoronski naginje obrnutom pravcu – u individualnost. Ostvarena privilegirana životinja-anomalija ne posjeduje ni identitet ni karakter – ostvaruje se na rubu deteritorijalizacije – na granici – kao i žreci, koji borave na rubu polja ili šume, na anomalijskoj poziciji. Trijadnu podjelu životinja – edipalne životinje (kućni ljubimci) koje su određene identitetom, životinje s karakteristikama ili atributima (Državne životinje) koje služe državi, mitu i znanosti te životinje (čopora) koje tvore multipliciranost (postajanje-životinjom, životinje-anomalije) – inicirali su u knjizi Kafka (1975.) i rizomski sofisticirali u Tisuću platoa: kapitalizam i shizofrenija (1980.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
189-0000000-3626 - Kulturna animalistika: knjiž., folklor., etnološki i kulturnoantropol. prilozi (Zaradija-Kiš, Antonija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Suzana Marjanic
(autor)