Naslov
Etičko promišljanje liječnika - nekad i danas
(Ethics in clinical practice - before and today)

Autori
Barišić, I ; Marušić–Dellamarina, B ; Hećimović, S ; Lujić, L ; Gjergja-Matejić, R.

Izvornik
Paediatria Croatica (1330-1403) 43 (1999), 1;

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
medicinska etika
(medical ethics)

Sažetak
Već prvi pisani dokumenti staroga vijeka, a i kasnije, u propisima o djelovanju i odgovornosti liječnika, upozoravaju i na liječničku obvezu etičkog odnosa prema bolesnicima. U 20. stoljeću nacionalne liječničke udruge donose kodekse, koji temeljeni na Hipokratovu učenju, sadržavaju etičke norme liječničkog zvanja. Dotadašnji studij medicine pružao je budućem liječniku: cjelovit stručni i humanistički odgoj koji mu je omogućavao rješavanje gotovo svih pitanja u odnosu prema bolesniku. Zadnja desetljeća 20. stoljeća donose golem tehnološki razvoj medicine koji otvara niz etičkih upita koje zakonodavstvo ne prati. Zdravstvo postaje vrlo skupo, pa se - najprije u Americi, a zatim ponegdje i u Europi - uvodi doktrina "troškovi i dobrobit" ("cost and benefit") ; prema ovoj doktrini liječenje bi se pružalo ili uskraćivalo na temelju prethodno postavljene povoljne ili nepovoljne prognoze. Ovakav pristup znači potpuno odstupanje od humanih principa tradicionalne medicine, pri čemu zbog mogućih pogrešnih prognoza mnogi bolesnici mogu biti oštećeni. Stoga i danas liječnik mora djelovati prema etičkim načelima Hipokratova učenja. Liječnik mora u svom djelovanju provoditi maksimalno moguću racionalnu štednju vodeći računa o raspoloživim financijskim sredstvima. No u isto vrijeme liječnika ne smije voditi misao "isplativosti", nego misao pomoći i brige za svakog bolesnika primjereno stadiju njegove bolesti, a temeljeno na visokom stručnom znanju i pravilno formiranoj savjesti.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA