Naslov
Dostojanstvo, legitimnost i istina: o zakonskoj regulaciji poricanja holokausta
(Dignity, legitimacy and truth: on law regulation of holocaust denial speech)

Autori
Zelič, nebojša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Govor mržnje u Hrvatskoj

Urednik/ci
Kulenović, Enes

Izdavač
Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
217-251

ISBN
978-953-6457-96-0

Ključne riječi
sloboda govora, poricanje holokausta, moralni i epistomološki razlozi za ograničavanje slobode govora
(freedom of speech, holocaust denial, moral and epistemological reasons for free speech regulation)

Sažetak
U ovom sam tekstu pokušao prikazati određene argumente koji govore u prilog opravdanju zakonske regulacije poricanja holokausta. Tvrdnje koje poriču holokaust a ne sadrže eksplicitne negativne tvrdnje o drugima na temelju njihove nacionalne, vjerske ili rasne pripadnosti na prvi pogled izmiču kategoriji govora mržnje te je za njihovu zakonsku regulaciju kao člana te kategorije potrebno dodatno objašnjenje. Kao jedan od glavnih razloga za zakonsku regulaciju govora mržnje prihvatio sam jamstvo građanskog dostojanstva na način na koji je taj argument izložio Jeremy Waldron. U skladu s time pokušao sam pokazati da se i u normativnom smislu, a i u pravnoj praksi poricanje holokausta može smatrati podrivanjem građanskog dostojanstva grupa koje su bile žrtve genocida. Na taj se način može objasniti zašto poricanje spada u kategoriju govora mržnje. Ipak, poricanje holokausta jest po sebi (lažna) povijesna tvrdnja, a nije tako da svaka lažna povijesna tvrdnja treba biti zakonski regulirana na temelju podrivanja građanskog dostojanstva. Da bismo vidjeli posebnost poricanja holokausta potrebno je uzeti u obzir i realni politički kontekst u kojem se te tvrdnje izriču i povijesni kontekst države koja donosi tu zakonsku regulaciju. Politička realnost odnosi se na to da je poricanje holokausta skoro bez iznimke vezano uz veličanje i relativiziranje zla nacifašističkih režima. Povijesni kontekst odnosi se na tvrdnju Julie C. Suk da je povijesni kontekst vezan uz legitimnost države koja je sudjelovala u genocidu i koja se vrijednosno definira u odnosu suprotnosti sa režimom koji je genocid provodio. Prema tome, narušavanje dostojanstva kao normativnog temelja za reguliranje poricanja genocida određeno je i političkom realnošću i povijesnim kontekstom koji doprinose opravdanju zakonske regulacije poricanja holokausta. Posebno sam se osvrnuo na hrvatski kontekst – i povijesni i politički – u kojem se lako mogu uočiti snažne tendencije relativiziranja i jasnog poricanja genocidnog režima NDH i posebno genocida izvršenog u Jasenovcu koje ne dolaze sa margina društva već od osoba koje su obnašale visoke državne funkcije. To je posebno važno za argument koji bi mogao biti upućen protiv zakonske regulacije poricanja holokausta kao povijesne tvrdnje, a to je epistemološki argument. Epistemološki argument tvrdi da svaka regulacija govora otežava promicanje i pronalaženje istine. Ukratko, najbolji način dolaženja do istine je slobodno tržište ideja. Vezano uz poricanje holokausta na taj sam prigovor pokušao odgovoriti argumentima da mogućnost istine koju još ne znamo ne može sama nadjačati neke snažne neepistemološke razloge za zakonsku regulaciju (Schauer), da slobodno tržište ideja ne mora biti najbolji način dolaženja do istine i njenog širenja u društvu (Goldman i Cox), te da u određenim kontekstima zakonska regulacija može imati neke epistemološke dobiti uz već navedene neepistemološke razloge.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filozofija, Povijest

POVEZANOST RADA