Pregled bibliografske jedinice broj: 851266
Namjera kao stupanj krivnje u počinjenju kaznenih djela zdravstvenih radnika
Namjera kao stupanj krivnje u počinjenju kaznenih djela zdravstvenih radnika // Zbornik radova s međunarodnog simpozija "2. hrvatski simpozij Medicinskog prava" / Kurtović Mišić, Anita ; Čizmić, Jozo ; Rijavec, Vesna ; Kraljić, Suzana ; Mujović Zornić, Hajrija ; Cvitković, Miran ; Klarić, Ante ; Korošec, Damjan ; Anđelinović, Šime (ur.).
Split: Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016. str. 119-138 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 851266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Namjera kao stupanj krivnje u počinjenju kaznenih
djela zdravstvenih radnika
(Intent as degree of guilt in committing criminal
offences of the health workers)
Autori
Kurtović Mišić, Anita ; Sokanović, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova s međunarodnog simpozija "2. hrvatski simpozij Medicinskog prava"
/ Kurtović Mišić, Anita ; Čizmić, Jozo ; Rijavec, Vesna ; Kraljić, Suzana ; Mujović Zornić, Hajrija ; Cvitković, Miran ; Klarić, Ante ; Korošec, Damjan ; Anđelinović, Šime - Split : Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016, 119-138
ISBN
978-953-8116-08-7
Skup
2. hrvatski simpozij Medicinskog prava
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 11.11.2016. - 13.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kaznenopravna odgovornost ; krivnja ; namjera ; nehaj ; zdravstveni radnici
(criminal responsibility ; guilt ; intent ; negligence ; health workers)
Sažetak
Autorice u radu u analizi kaznenopravne odgovornosti zdravstvenih radnika, nakon određivanja pojma zdravstvenih radnika kao počinitelja kaznenih djela detaljno razmatraju načelo krivnje, kao jedno od temeljnih načela suvremenog kaznenog prava koje isključuje (kaznenu) odgovornost utemeljenu na samom poduzimanju protupravne radnje bez subjektivnog odnosa prema djelu. U istraživanju krivnje kao elementa formalnog pojma kaznenog djela naglašavaju važnost redoslijeda utvrđivanja pojedinih elemenata kaznenog djela jer isključenje prethodnog elementa čini suvišnim utvrđivanje daljnjih elemenata što u kontekstu kaznenopravne odgovornosti zdravstvenih radnika u praksi najčešće dovodi do toga da se zbog nepostojanja radnje, bića ili protupravnosti, krivnja uopće niti ne utvrđuje. Autorice su svojim istraživanjem utvrdile kako zdravstveni radnice uistinu rijetko čine kaznena djela s namjerom te ukoliko se namjera utvrdi, ona je prije neizravna nego izravna. U posljednjem poglavlju rada preispituju mogućnost kaznenopravne odgovornosti pravnih osoba, naravno kroz prizmu krivnje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Split
