Pregled bibliografske jedinice broj: 851226
Konstrukcija rodnih identiteta u romanima Marije Jurić Zagorke - kritička analiza diskursa
Konstrukcija rodnih identiteta u romanima Marije Jurić Zagorke - kritička analiza diskursa, 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 851226 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konstrukcija rodnih identiteta u romanima Marije Jurić Zagorke - kritička analiza diskursa
(Construction of gender identities in the novels by Marija Jurić Zagorka - critical discourse analysis)
Autori
Dremel, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.06
Godina
2014
Stranica
210
Mentor
Galić, Branka ; Jukić Gregurić, Ttajana
Ključne riječi
rod; identitet; diskurs; popularna kultura; Zagorka
(gender; identity; discourse; popular culture; Zagorka)
Sažetak
Istraživanja o diskurzivnom aspektu socijalne konstrukcije rodnih identiteta pod utjecajem su takozvanog jezičnog obrata, koji je dominantne istraživačke interese pomaknuo od tema kućanstva, tržišta rada i nasilja prema temama jezika, reprezentacije i identiteta, pri čemu se iz vida ne gubi materijalnost socioloških ideja, već se naglašava da se pitanja jezika i reprezentacije, pa posljedično i refleksivnosti istraživanja, ne smiju zanemariti. Cilj je ovoga rada pružiti kvalitativni sociološki pogled na diskurzivni aspekt socijalne konstrukcije rodnih identiteta u romanima Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke i autorice popularnih romana. U radu se primjenjuje kritička analiza diskursa kao teorija i metoda. Analiza naglašava interdiskurzivni aspekt konstrukcije rodnih identiteta te nudi kritiku androcentričnih pogleda na proces modernizacije, čime smjera ostvariti doprinos sociologiji roda, analizi i teoriji diskursa, kritici odnosa moći i feminističkoj epistemologiji. Rezultati analize Zagorkina mjesta u hrvatskoj kulturnoj povijesti kao i rodnog diskursa u njezinim romanima pokazuju da se slučaj Zagorke i njezine popularne književnosti ne može adekvatno zahvatiti iz perspektive distinkcije između visoke i niske književnosti. Kritičko obezvrjeđivanje Zagorkina djela s jedne strane i njegova široka popularnost s druge upućuju na rodni aspekt ideološke matrice. Zato je epistemološki i metodološki važno otkrivati prakse ženske kulturne proizvodnje i potrošnje. Rezultati sugeriraju da diskurzivno konstruirani rodni identiteti kanalizirani kroz popularnu kulturu utječu na proizvodnju novih značenja (rodnih identiteta) i na dijalektiku održavanja i promjene poretka koji je u tim identitetima pohranjen, te omogućuju nove oblike socijalne akcije na temelju novih značenja koja se diskurzivno pridaju rodnim identitetima. Metoda zahtijeva stalnu samorefleksivnost, koja će se prakticirati na svakom koraku istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski