Pregled bibliografske jedinice broj: 851215
''Measure for Measure'': mjera jezika za mjeru identiteta
''Measure for Measure'': mjera jezika za mjeru identiteta // Jezici i kulture u vremenu i prostoru 6: knjiga sažetaka // Langues et cultures dans le temps et dans l'espace 6: livret d'abstracts // Languages and Cultures in Time and Space 6: book of abstracts / Gudurić, Snežana ; Radić-Bojanić, Biljana ; Kavgić, Aleksandar (ur.).
Novi Sad, 2016. str. 25-25 (plenarno, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 851215 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
''Measure for Measure'': mjera jezika za mjeru identiteta
(''Measure for Measure'': Measuring Language as a Measure of Identity)
Autori
Granić, Jagoda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 6: knjiga sažetaka // Langues et cultures dans le temps et dans l'espace 6: livret d'abstracts // Languages and Cultures in Time and Space 6: book of abstracts
/ Gudurić, Snežana ; Radić-Bojanić, Biljana ; Kavgić, Aleksandar - Novi Sad, 2016, 25-25
ISBN
978-86-6065-392-7
Skup
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 6 // Langues et cultures dans le temps et dans l'espace 6 // Languages and Cultures in Time and Space 6
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 17.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
konstrukcija identiteta; jezik; ideologija; diskurs; kontekst
(identity construction; language; ideology; discourse; context)
Sažetak
U vremenima sveprisutne globalizacije, ali i isticanja nacionalnih simbola, kolektivni identiteti našli su se na ''tržištu'', postali su ''roba'' s većom ili manjom ''dodanom'' vrijednošću. Neki jezici, kulture, ideologije, pa čak i etniciteti/nacije i njima pridruženi identiteti postaju ili prestaju biti poželjni na nekim novim prostorima u novim vremenima. U (re)konstrukciji identitetā jezikā i jezičnih identiteta najvažnijim se čini utvrditi ne samo konstitutivne elemente identiteta nego i njihovu mjeru. Jezik kao najizraženiji i u upotrebi najvidljiviji i najčujniji element identiteta ucrtava oštre granice u komunikacijskom prostoru. Iako još uvijek postoje prijepori o tome kolika je mjera ''istosti'' i ''različitosti'' u kontaktu srodnih jezika i kultura, svaka je identifikacija znak alteriteta jer su identitet i alteritet u binarnom odnosu. Pitanje je kolika je mjera jezika za mjeru identiteta, koji su jezični elementi prisutni u identitetu svakog govornika, koji su to kvantitativni i/ili kvalitativni pokazatelji potpune pripadnosti nekoj zajednici. Dakako da svijest o posebnosti u odnosu na Druge pridonosi jačanju percepcije ''drugosti'', čak i ako za to ne postoje jasni pokazatelji. Naime, zajednice mogu čak dijeliti iste simbole, ali je njihova hermeneutika različita, pa odatle proizlaze i različite konstrukcije kolektivnog identiteta. U tome nesumnjivo značajnu ulogu ima diskurs, čije su analize subjektivne jer je subjektivno i kontekstualizirano svako čitanje narativa. Van Dijk, suprotno sociolingvističkim pogledima, smatra da je kontekst u nama, a ne oko nas. Kontekst shvaća kao mentalni model komunikacijske situacije, ali isto tako tvrdi da kolektivni identiteti mogu više ili manje biti apstraktni i dekontekstualizirani kao i sve društvene predodžbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
