Naslov
Semantička i sintaktička srodnost glagola doživjeti/doživljavati i smatrati
(Semantic and syntactic similarities between verbs doživjeti/doživljavati (‘experience-perf’/ ‘experience-impf’) and smatrati ('consider'))

Autori
Birtić, Matea Andrea ; Brač, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Riječki filološki dani 11.

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.11.2016. - 26.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
glagoli; mala surečenica; generativna sintaksa; semantika; valencija
(verbs; small clause; generative syntax; semantics; valency)

Sažetak
Glagoli doživjeti i doživljavati u Bazi hrvatskih glagolskih valencija opisani su kao glagoli s pet različitih značenja. Definicijom drugoga značenja'vidjeti koga/što kakvim ; imati kakav dojam o kome/čemu' značenjski se približavaju glagolu smatrati. Semantička srodnost ogleda se i u sintaksi. Naime u tome značenju glagoli doživjeti i doživljavati, slično kao i glagol smatrati, osim nominativne i akuzativne dopune imaju i treću dopunu koja se ostvaruje instrumentalnom imenskom (Doživljavali su ga svecem.) ili pridjevnom skupinom (Doživljavam našu budućnost vrlo svijetlom.), kao-skupinom (Doživljavali su ga kao starca.), veoma rijetko prijedložnom skupinom (Doživljavam ju u potrebi.) te rečenicom uvedenom s kao što (Doživljavam Vjesnik kao što sam doživljavao Le Monde u Francuskoj.). Glagol smatrati također osim nominativne i akuzativne dopune ima i treću dopunu koja se ostvaruje instrumentalnom imenskom (Smatramo ga svecem.) ili pridjevnom skupinom (Smatramo ih nesretnima.), kao-skupinom (To trebam smatrati kao uvredu.), prijedložnom skupinom s prijedlogom za (Ovo nemojte smatrati za reklamu.) ili rečenicom uvedenom s veznikom da (Nadležni sud smatra da su dostavljeni dokazi nepotpuni ili nedovoljni.). Konstrukcijama s glagolom smatrati posvećeno je puno pozornosti u domaćoj i svjetskoj jezikoslovnoj literaturi. U kroatističkoj su literaturi prisutne dvije srodne, ali i različite analize – treća se dopuna smatra predikatnim proširkom (Peti 1979) ili se glagoli poput smatrati analiziraju kao semikopulativni glagoli, a njihova dopuna kao predikatno ime (Silić i Pranjković 2005). U svjetskoj se literaturi pojava naziva sekundarnom predikacijom ili je obuhvaćena pojmom malih surečenica (Chomsky 1981). Konstrukcije s glagolima doživljavati i doživjeti eksplicitno se ne spominju u domaćoj literaturi, ali se na njih može primijeniti analiza koja se spominje uz slične glagole. Ovo izlaganje usmjerit će se na a. razlike u semantičkoj i sintaktičkoj strukturi između glagola smatrati i doživjeti/doživljavati i b. na primjeren opis i analizu sintaktičke strukture dopuna glagola smatrati i doživjeti/doživljavati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA