Naslov
Pitanje latentne rodne (ne)ravnopravnosti u udžbenicima razredne nastave (prijedlog i važnost analize slikovnog sadržaja)
(The issue of latent gender (in)equality in primary school (I - IV grade) textbooks (Suggestion and importance of image conect analysis))

Autori
Novosel, Neda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2015

Stranica
55

Mentor
Cajner Mraović, Irena

Neposredni voditelj
Cajner Mraović, Irena

Ključne riječi
razredna nastava; udžbenici; slikovni sadržaj; latentnost; rodna ravnopravnost; spolna ravnopravnost; analiza slikovnoga sadržaja
(primary school (I – IV grade); textbooks; image content; latency; gender (in)equality; image content analysis)

Sažetak
Slikovni sadržaj udžbenika vrlo je rijetko proučavan kao tema sama za sebe. Upravo je zato cilj ovoga rada isticanje važnosti slikovnoga sadržaja udžbenika, budući da on može služiti širenju ili reduciranju latentne rodne neravnopravnosti i latentne diskriminacije kroz socijalizaciju. Unutar ovoga cilja, dakle, smatramo važnim usmjeriti pažnju na latentne (dis)funkcije udžbenika koji može sadržavati tzv. „skriveni kurikulum“ unutar kojega se krije i rodna pristranost. U radu pokušavamo i s obzirom na obrazovne dokumente i pitanje slikovnoga sadržaja udžbenika razdvojiti rodnu od spolne ravnopravnosti. Važno je istaknuti da prolongiranje zanemarivanja slikovnoga (kao i tekstualnoga) sadržaja udžbenika vodi do produbljivanja različitih stereotipa i zadržavanja statusa qou u praksi dok se u teoriji (Nacionalni kurikulum, zakoni, Udžbenički standard) zapravo spominje i promiče ravnopravnost. Iz tematikom srodnih i u radu korištenih istraživanja (Baranović ; Marković ; Pahić i Miljević-Riđički ; Blumberg ; Good i sur. ; Evans i Davies ; Karniol i Gal-Disegni ; Shachar ; Subakir Mohd Yasin ; Weitzman i Rizzo) možemo iščitati poziv na odgovornost pri konstrukciji udžbeničkih sadržaja kao i njegovu analizu s obzirom na različite pristupe, različite uglove iz kojih mogu biti vrednovani. Teorijski dio, osim domaćih i stranih temom donekle bliskih istraživanja, sadrži i sociološku podlogu prilagođenu poglavljima. Od istaknutijih socioloških okosnica rada jest teorijski doprinos socijalizaciji Georga Herberta Meada, latentne funkcije i disfunkcije Roberta K. Mertona, Giddensove nenamjeravane posljedice intencionalnoga djelovanja te dva suprotstavljena diskursa u problematici spola i obrazovanja, finske sociologinje Eline Lahelme. Na kraju rada predlažemo koncept i instrumentarij za provedbu analize slikovnoga sadržaja udžbenika razredne nastave.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA