Naslov
Femicid u kontekstu ukupnog nasilja i viktimizacije na štetu žena u Hrvatskoj u 21.stoljeću
(Femicide in the context of overall violence and victimization against women in Croatia in the 21st Century)

Autori
Asančaić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
29.09

Godina
2014

Stranica
106

Mentor
Cajner Mraović, Irena

Neposredni voditelj
Cajner Mraović, Irena

Ključne riječi
femicid; nasilje na štetu žena; socio-ekološki model; trendovi
(femicide; violence against women; physical violence against women; psychological violence against women; sexual violence against women; rape; socio-ecological model)

Sažetak
Polazeći od definicije nasilja na štetu žena te problematike definiranja pojma femicida u radu je dan prikaz trendova kretanja broja žena žrtvi ubojstva te kaznenih djelia protiv života i tijela (ubojstvo, teško ubojstvo, tjelesna ozljeda i teška tjelesna ozljeda), kaznenih djela protiv imovine (krađa, teška krađa, razbojništvo, razbojnička krađa, prijevara), kaznenih djela protiv spolne slobode (silovanje, bludne radnje), kaznenih djela protiv osobne slobode (prijetnja) te kaznenih djelima protiv radnih odnosa (povreda prava na rad) u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. Do 2013. godine. Koristeći se službenim statističkim podacima MUP-a RH o prijavljenim kaznenim djelima, metodom vremenskih serija te relativnim stopama promjene, utvrđeni su trendovi kretanja broja prijavljenih žrtava s obzirom na spol i stadij izvršenja kaznenog djela u Hrvatskoj u promatranom razdoblju. Pokazalo se kako je broj žena žrtava ubojstva i ostalih kaznenih djela prosječno godišnje znatno oscilirao. Iako je na ukupnom uzorku žrtava ubojstva u Hrvatskoj u promatranom razdoblju utvrđen veći relativni udio pokušanih nego dovršenih ubojstava, žene ipak relativno češće bivaju žrtvama dovršenog ubojstva i to u slučaju kad je počinitelj njihov intimni partner ili druga bliska osoba muškog spola. Što se tiče viktimizacije ostalim kaznenim djelima, uočeno je da su žene relativno znatno češće nego muškarci evidentirane kao žrtve razbojničke krađe i razbojništva, no takav podatak dobrim dijelom može biti posljedica veće spremnosti žena da prijavljuju takav oblik viktimizacije nego je to slučaj sa žrtvama razbojništva muškog spola. Ukupnost dobivenih podataka pokazuje da su žene u Hrvatskoj i u novije doba, kada društvo poduzima znatne napore u smislu rodne jednakosti, izložene skrivenim oblicima viktimizacije nasiljem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA