Naslov
Utjecaj govorne brzine na razumijevanje vijesti
(The influence of speech tempo on news comprehension)

Autori
Vlah, A. ; Varošanec-Škarić, G.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Istraživanja Govora: Deceti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem / Lazić, Nikolaj ; Pletikos Olof, Elenmari - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2016, 114-115

ISBN
978-953-296-125-6

Skup
Istraživanja govora

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2016. - 10.12.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
govorna brzina ; razumijevanje ; tempo artikulacije ; vijesti
(speech rate ; comprehension ; articulation rate ; news)

Sažetak
Svrha istraživanja bila je utvrditi utječe li govorna brzina na razumijevanje vijesti na temelju dvaju eksperimenata. U prvom objektivnom testu slušanja s razumijevanjem željela se utvrditi granica govorne brzine pri čitanju vijesti od koje razumijevanje obavijesti opada. Drugi je metodički cilj bio ispitati jesu li retorički uređene vijesti ispitanicima razumljivije. Govornici obaju eksperimenata bili su voditelji HRT4 (N=6, prosječne dobi 35 g.), ravnomjerno muškarci i žene, a ispitanici za objektivan test razumijevanja i subjektivne procjene bili su studenti fonetike i kroatistike (N= 30, prosječne dobi 22 g.). Analize su učinjene u IBM-ovu SPSS-u, radi utvrđivanja razlika korištena je ANOVA, linearna regresija te korelacija. ANOVA pokazuje da je brzina govora (TG) utjecala značajno na objektivno razumijevanje, procjenu razumijevanja i procjenu brzine (p<0, 01). Retorički uređene vijesti značajno su bile razumljivije ispitanicima (p<0, 05). U metodičkom smislu važan je podatak da od brzine govora od 6, 33 slog/s naviše, razumijevanje strmije opada, tj. granica je od 6, 63 slog/s za odnos točnih odgovora. Tempo artikulacije (TA) srednje značajno korelira s razumijevanjem (r=0, 51, p<0, 01) ; poslije granice oko 6, 75 slog/s razumijevanje počinje strmije padati. Udio stanki (prosječno oko 0, 4) nije bio presudan, što ukazuje da su drugi prozodijski čimbenici važniji za razumijevanje. Dakle, rezultati pokazuju da je poželjna određena brzina i artikulacijska sposobnost za razumijevanje vijesti, s tim da te vrijednosti ne bi trebale biti iznad dobivenih vrijednosti od kojih opada razumijevanje. Što se tiče sadržaja vijesti, ispitanici su točnije odgovarali na pitanja o vijestima iz unutarnje politike i laganijih tema u usporedbi s vanjskom politikom. Rezultati će biti korisni kako u radu s govornim profesionalcima informativnoga programa, tako i u nastavi metodičkih predmeta na diplomskom studiju fonetike na smjeru govorništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA