Pregled bibliografske jedinice broj: 850883
'Gdje nam je dokaz da naše ja traje' : Arsen, Filip, Melkior
'Gdje nam je dokaz da naše ja traje' : Arsen, Filip, Melkior // Drugi : alteritet, identitet, kontakt u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi : zbornik radova 44. seminara Zagrebačke slavističke škole / Pišković, Tatjana ; Vuković, Tvrtko (ur.).
Zagreb: FF Press, 2016. str. 57-70 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 850883 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
'Gdje nam je dokaz da naše ja traje' : Arsen,
Filip, Melkior
('Where is the Proof that our Ego Persists' : Arsen,
Filip, Melkior)
Autori
Čale, Morana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Drugi : alteritet, identitet, kontakt u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi : zbornik radova 44. seminara Zagrebačke slavističke škole
/ Pišković, Tatjana ; Vuković, Tvrtko - Zagreb : FF Press, 2016, 57-70
ISBN
9789531755894
Skup
44. seminar Zagrebačke slavističke škole
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 17.08.2015. - 28.08.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Janko Polić Kamov ; Isušena kaljuža ; Miroslav Krleža ; Povratak Filipa Latinovicza ; Ranko Marinković ; Kiklop ; 'ja' ; identitet ; drugi ; zazorno ; hibrid ; haranje
(Janko Polić Kamov ; The Dried Out Mire ; Miroslav Krleža ; The Return of Philip Latinowicz ; Ranko Marinković ; Cyclops ; the self ; identity ; the other ; the uncanny ; hybrid ; haunting)
Sažetak
Članak razmatra načine na koje tri značajna romana hrvatske književnosti 20. stoljeća – Isušena kaljuža (nastao prije 1910., prvi put objavljen 1957.) Janka Polića Kamova, Povratak Filipa Latinovicza (1932.) Miroslava Krleže i Kiklop (1965.) Ranka Marinkovića – razrađuju ključnu modernističku temu odnosa „ja“ prema drugome kroz metafore zrcala, dvojnika, bolesti i utvare. Umjesto da bude utočištem identiteta i obrambenom crtom njihove odjelite cjelovitosti, trojici fokaliziranih protagonista njihovo se „ja“ nadaje kao zazorno mjesto već unaprijed poharano različitim oblicima drugosti, no njihova sposobnost samospoznajnog uvida u vlastitu hibridnost ostaje upitna. U sva tri romana osobni identitet svojevrsna je alegorijska metonimija dvojbenosti svih ostalih identiteta, od nacionalnoga, etničkoga, klasnog, obrazovnog i rodnog, preko identiteta ideologija, uvjerenja, poetika, predodžaba i pojmova, do autoreferencijalno ambivalentnog identiteta samih književnih tekstova naprama (književno-)povijesnome, političkom i kulturnom kontekstu te u krajnjem izvodu naprama vlastitoj recepciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
