Pregled bibliografske jedinice broj: 850803
Standardni jezik sve mora mučiti: autonomija, konkretnost i druge ideologije jezične kulture u Hrvatskoj
Standardni jezik sve mora mučiti: autonomija, konkretnost i druge ideologije jezične kulture u Hrvatskoj // Hrvatski kao drugi i strani jezik (VI. HIDIS)
Zagreb, Hrvatska, 2016. str. 41-42 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 850803 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Standardni jezik sve mora mučiti: autonomija, konkretnost i druge ideologije jezične kulture u Hrvatskoj
(Everyone needs to be tortured by the standard: autonomy, concreteness, and other ideologies of Croatia's language culture)
Autori
Starčević, Anđel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Hrvatski kao drugi i strani jezik (VI. HIDIS)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2016. - 17.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jezične ideologije ; standardni dijalekt ; jezična kultura
(language ideologies ; standard dialect ; language culture)
Sažetak
Autonomija i konkretnost standardnog dijalekta te jezična kultura kao sinonim za proizvodnju na standardnom dijalektu neki su od temeljnih pojmova hrvatskog jezičnog planiranja (Brozović 1963, 1970, 2016 ; Katičić 1965, 1970, 1992 ; Samardžija 1999). Ti se koncepti desetljećima smatraju zdravorazumskom i neupitnom perspektivom na standardni dijalekt, što se odrazilo u institucionalnom prikazivanju standarda u medijima (Kalogjera i Starčević 2016, Starčević 2016a) i jezičnim savjetnicima (Kapović, Starčević i Sarić 2016), u jezičnim stavovima prosječnih govornika (Starčević 2016b) i u formalnom podučavanju hrvatskoga jezika (Udier i Starčević, u pripremi). Ovaj se rad bavi (1) kritičkom analizom diskursa (Wodak 2009, Verschueren 2012, Fairclough 2015) dominantne paradigme hrvatskog jezičnog planiranja te jezičnih i izvanjezičnih ideologija koje se njome promiču i (2) usporedbom tih ideologija s rezultatima deskriptivnih istraživanja u lingvistici. Rezultati pokazuju da su temeljne postavke hrvatskog jezičnog planiranja, iako plasirane kao objektivne i neutralne, zapravo duboko ideološke, što znači da ih treba preispitati te eksplicirati izvanjezične vrijednosti (Cameron 2012) koje se njima promoviraju. Budući da su jezične i izvanjezične ideologije sastavan i nezaobilazan dio jezičnoga podučavanja, profesori jezika trebali bi kontinuirano promišljati vlastitu poziciju moći i aktivnu ulogu koju imaju u prenošenju ili podrivanju hegemonijskih kulturnih obrazaca, kao i društvene posljedice pojedinih ideologija, pogotovo onih koje se predstavljaju kao 'znanstvene' i 'strogo jezične' i tako normaliziraju kao 'neideološke'.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
