Naslov
Višejezičnost i jezična tolerancija
(Multilingualism and language tolerance)

Autori
Banković-Mandić, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja

Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina

Izdavač
Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
509-523

ISBN
978-953-7963-27-9

Ključne riječi
višejezičnost, jezična tolerancija, strani izgovor
(multilingualism, linguistic tolerance, foreign accent)

Sažetak
Rad se bavi odnosom višejezičnosti, prepoznavanjem i tolerancijom stranog izgovora u određenim zanimanjima te stavom prema jezicima. Pokušat će se otkriti utječe li višejezičnost na jezičnu toleranciju. U istraživanje tog odnosa krenulo se s hipotezom da su višejezični govornici tolerantniji prema stranom izgovoru neizvornih govornika hrvatskog jezika kao i da bolje prepoznaju J1 neizvornih govornika za razliku od izvornih govornika hrvatskog jezika koji ne govore strane jezike ili govore samo jedan strani jezik. U istraživanje je uključeno 60 ispitanika, izvornih govornika hrvatskog jezika različite dobi, spola i stupnja obrazovanja. Od ukupnog broja ispitanika (N=60) njih 36 mlađe je od 30 godina i 24 starije od 30 godina. Ukupno 43 ispitanika imaju srednju stručnu spremu, 17 višu ili visoku. Među ispitanicima ima više žena nego muškaraca. Od ukupnoga broja ispitanika njih osmero ne govori ni jedan strani jezik. Najviše ih govori dva jezika ili jedan jezik, slijede oni koji govore tri jezika. Četiri jezika govori čak devet ispitanika i pet jezika dva ispitanika. Najviše ih govori engleski jezik (45), slijede njemački (31), španjolski (12), talijanski (11), slovački (3), ruski (3), srpski (3), slovenski (2), francuski (2), bošnjački (2), poljski (1), češki (1), ukrajinski (1), turski (1) i švedski (1). Ispitanici su slušali zvučne zapise govora 121 neizvornog govornika hrvatskog jezika i ispunjavali upitnik o procjeni njihova izgovora. Trebali su procijeniti prihvatljivost izgovora za određena zanimanja, pokušati prepoznati J1 neizvornog govornika te izraziti stav o zemljama, narodima i jezicima koji se pojavljuju u zvučnom korpusu. U dosadašnjim je istraživanjima uočeno da dob, spol i stupanj obrazovanja uglavnom ne utječu na procjenu kvalitete izgovora inojezičnog govornika hrvatskog jezika i stupanj prihvatljivosti izgovora u određenim zanimanjima. Rezultati istraživanja pokazuju kako varijabla -poznavanja stranih jezika negativno korelira s jezičnom tolerancijom. Hipoteza da višejezični govornici bolje prepoznaju J1 djelomično je potvrđena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA