Pregled bibliografske jedinice broj: 850668
Konstrukcija ženskosti i muškosti kao poetički problem u dramatici Henrika Ibsena, Luigija Pirandella i Milana Begovića
Konstrukcija ženskosti i muškosti kao poetički problem u dramatici Henrika Ibsena, Luigija Pirandella i Milana Begovića, 2015., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 850668 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konstrukcija ženskosti i muškosti kao poetički problem u dramatici Henrika Ibsena, Luigija Pirandella i Milana Begovića
(The Construction of Femininity and Masculinity as a Problem of Poetics in the Theater of Henrik Ibsen, Luigi Pirandello and Milan Begović)
Autori
Tomljenović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.06
Godina
2015
Stranica
169
Mentor
Čale Feldman, Lada
Ključne riječi
Spolna razlika; histerija; paranoja; Henrik Ibsen; Luigi Pirandello; Milan Begović
(Sexual difference; hysteria; paranoia; Henrik Ibsen; Luigi Pirandello; Milan Begović)
Sažetak
Polazeći od psihoanalitičkog shvaćanja spolne razlike prema kojem ženska i muška pozicija opisuju različite načine na koje se otkriva temeljna nemoć simboličkog poretka, a prema tome i središnja prepreka da se ostvari autentičnost, singularitet, istost, u doktorskoj se disertaciji preispituje kako se antagonizam spolne razlike ogleda kroz niz imanentno metadramskih i metareprezentacijskih slika neuspjelih utjelovljenja dramskog lika. Počevši od činjenice da se razvoj dramske književnosti europskog modernizma kao i razvoj psihoanalitičke metode sastaju u interesu prema kliničkim simptomima histerije, u disertaciji se u prvom dijelu sagledava problematika histerije i načini konstrukcije ženskih dramskih likova. Pri tome se pokazuje da ženska potraga za autentičnošću bića, koja se prati u dramama 'Naći se', 'Gospođa s mora' i 'Pustolov pred vratima', nipošto ne jamči, ali ostavlja otvorenom mogućnost ishoda koji nije u cijelosti tragičan. Za razliku od toga sva se muška nastojanja slobodom, kojima je posvećen drugi dio disertacije, iznova pokazuju promašenima. Kako se ističe povodom Ibsenova 'Graditelja Solnessa' te Begovićevih drama 'Svadbeni let' i 'Bez trećega', maskulina se drama neautentičnosti u svjetlu psihoanalitičke teorije gradi u žanru tragedije. Nasuprot slobodi u simbolu kakvu nalaze ženski likovi, sloboda o kakvoj Ibsenovi i Begovićevi muškarci sanjaju, sloboda izvan simbola, otkriva se, u krajnjoj konzekvenci, kao siguran put u psihotičnu opsjenu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb