Naslov
Scenografija Narodnog kazališta u Zagrebu i afirmiranje nacionalnog identiteta (1921.-1940.)
(Stage Design of the National Theatre in Zagreb and the Afirmation of National Identity (1921-1940))

Autori
Magaš Bilandžić, Lovorka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XV. Dani Cvita Fiskovića. Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti / Fisković, Igor ; Gudelj, Jasenka ; Borić, Laris ; Marković, Predrag ; Jakšić, Nikola ; Marinković, Ana ; Munk, Ana - Zagreb : Zadar : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, 2016, 33-33

ISBN
978-953-175-616-7

Skup
XV. Dani Cvita Fiskovića. Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 28.09.2016. - 01.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
scengrafija ; nacionalni identitet ; Narodno kazalište ; međuratno razdoblje
(stage design ; national identity ; National Theatre ; interwar period)

Sažetak
Djelovanje zagrebačkoga Narodnog kazališta u međuratnom razdoblju bilo je iznimno turbulentno i dinamično, a nakon zlatnog doba i progresivne uprave Benešić − Konjović − Gavella (1921./22.−1926.) obilježeno reperkusijama specifične društvene i političke klime u multinacionalnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji. U Narodnom se kazalištu od početka 1920-ih značajna pažnja posvećivala uvođenju domaćeg dramskog, opernog i baletnog repertoara i oblikovanju "našeg" izraza, a istaknutu ulogu u afirmiranju i potvrđivanju vlastitoga nacionalnog i povijesnog identiteta imala je vizulna komponenta predstava. S kazalištem su kao scenografi tijekom 1920-ih i 1930-ih surađivali neki od vodećih protagonista onodobne umjetničke scene poput Ljube Babića, Ive Tijardovića, Marijana Trepšea i Sergija Glumca koji su realizirali scenografije za brojna djela istaknutih domaćih autora, te stvorili vizulani okvir za njihovo višeslojno tumačenje u kontekstu aktualnih zbivanja. U izlaganju će se na temelju skica i fotografija izvedenih scenografija predstaviti odabrana rješenja spomenutih umjetnika realizirana za nacionalni repertoar. Prikazat će se dijapazon autorskih pristupa − od narativnih, iluzionističkih inscenacija i monumentalnih arhitektonsko-plastičkih konstrukcija u kojima su na pozornici Narodnog kazališta rekreirani povijesni ambijenti do stiliziranog oblikovanja scenskog prostora i simboličkog korištenja grbova, insignija i motiva iz narodne umjetnosti. Pri tome će se posebna pažnja posvetiti iščitavanju ideološke uloge scenografija u kontekstu društveno-političke situacije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA