Pregled bibliografske jedinice broj: 850457
Uloga emocionalne inteligencije u očuvanju opće i radne dobrobiti hrvatskih zaposlenika
Uloga emocionalne inteligencije u očuvanju opće i radne dobrobiti hrvatskih zaposlenika // 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja, Sažetci priopćenja / Pokrajac-Bulian, Aleksandra ; Miletić, Irena ; Juretić, Jasminka ; Lopižić, Josip (ur.).
Opatija, Hrvatska, 2016. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 850457 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga emocionalne inteligencije u očuvanju opće i radne dobrobiti hrvatskih zaposlenika
(Role of emotional intelligence in perserving general and work-related wellbeing of Croatian employees)
Autori
Majcen, Jelena ; Komar, Una ; Tonković Grabovac, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja, Sažetci priopćenja
/ Pokrajac-Bulian, Aleksandra ; Miletić, Irena ; Juretić, Jasminka ; Lopižić, Josip - , 2016
Skup
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.11.2016. - 12.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
emocionalna inteligencija; opća dobrobit; radna dobrobit; hrvatski zaposlenici
(emotional intelligence; general well-being; work-related well-being; Croatian employees)
Sažetak
Uvod Emocionalna inteligencija (EI), kao skup sposobnosti koje se odnose na emocije i emocionalne informacije, predstavlja važnu ulogu kako u privatnom, tako i u radnom životu pojedinca. Upravo stoga ne iznenađuju nalazi da je EI jedan od prediktora organizacijskih ishoda kao što su radna uspješnost i radna angažiranost. Osim toga, EI predviđa radnu i opću dobrobit zaposlenika, tj. njihovo psihičko zdravlje koje se ogleda kako u konstruktivnom nošenju sa stresom na poslu, tako i u uspješnom održavanju ravnoteže između privatnih i poslovnih obaveza. S obzirom na manjak istraživanja usmjerenih na ispitivanje važnosti emocionalne inteligencije u hrvatskom radnom kontekstu, cilj ovog istraživanja bio je usmjeren na spoznavanje važnosti emocionalne inteligencije u očuvanju opće i radne dobrobiti hrvatskih zaposlenika. Metoda U istraživanju je sudjelovalo 239 zaposlenika različitih tvrtki, koji su bili heterogeni po spolu, dobi, stručnoj spremi i zanimanju. Oni su, putem on-line ankete, ispunjavali Skalu afektivne dobrobiti na poslu, Utrecht skalu radne angažiranosti, Upitnik oporavka od posla, Skalu zadovoljstva životom, Skalu konflikta obiteljske i radne uloge, Upitnik emocionalne inteligencije te upitnik sociodemografskih podataka. Rezultati Sudionici su prema medijanu rezultata postignutog na Upitniku emocionalne inteligencije podijeljeni u dvije skupine: niže i više emocionalne inteligencije. Rezultati t- testova ukazali su na postojanje statistički značajne razlike između skupina na većini mjera opće i radne dobrobiti. U odnosu na one niže emocionalne inteligencije, zaposlenici više emocionalne inteligencije zadovoljniji su životom, radno angažiraniji, bolje se oporavljaju od posla u slobodno vrijeme te češće doživljavaju ugodne a rjeđe neugodne emocije vezane uz posao. Međutim, prethodno navedene skupine sudionika ne razlikuju se statistički značajno u intenzitetu konflikta između obiteljske i radne uloge. Rasprava Sukladno prethodnim spoznajama dobivenima uglavnom u istraživanjima provedenim na engleskom govornom području, rezultati ovog istraživanja generalno potvrđuju važnost emocionalne inteligencije u očuvanju opće i radne dobrobiti hrvatskih zaposlenika. Zaključak Dobiveni rezultati upućuju na to da bi se emocionalna inteligencija i kod hrvatskih zaposlenika mogla smatrati štitom od stresa, ali i facilitatorom pozitivnih učinka u radnom okruženju i životu zaposlenika. Praktične implikacije uključuju ispitivanje emocionalne inteligencije kandidata u procesu selekcije, posebice u zanimanjima koja stavljaju veći psihološki pritisak na pojedinca, te provođenje treninga emocionalne inteligencije u radnom okruženju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Maša Tonković Grabovac
(autor)