Pregled bibliografske jedinice broj: 850336
Kriza pluralizma - izazov multidisciplinatnom pristupu
Kriza pluralizma - izazov multidisciplinatnom pristupu // Pedagogija i kultura, sv. 3, Zbornik radova, Interkulturalna pedagogija: prema novim razvojima znanosti o odgoju / Posavec, Koraljka ; Sablić, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2012. str. 254-265 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 850336 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kriza pluralizma - izazov multidisciplinatnom pristupu
(Crisis of Pluralism - a Challenge to Multidisciplinary Approach)
Autori
Ninčević, Marjan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pedagogija i kultura, sv. 3, Zbornik radova, Interkulturalna pedagogija: prema novim razvojima znanosti o odgoju
/ Posavec, Koraljka ; Sablić, Marija - Zagreb : Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2012, 254-265
ISBN
978-953-99167-7-8
Skup
Drugi kongres pedagoga Hrvatske
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 24.09.2012. - 26.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
pluralizam ; postmodernizam ; kultura ; relativizam ; ljudsko dostojanstvo ; religija
(plurailsm ; postmodernism ; culture ; relativism ; human dignity ; religion)
Sažetak
Rad je rezultat autorovog kritičkog promišljanja o pojmu pluralizma. Autor navodi i opisuje rizike pluralizma: kriza osobnosti, krize identiteta koje potiču rast nacionalizma i uzrokuju ratove ili čak pojave „etničkog čišćenja“, uspostavljanje zatvorenih etničko- religijskih zajednica koje obilježava postojana veza sa stranim zemljama čiji članovi imaju kulturalno ukorjenjenje potpuno drugačije od onoga koje nudi zemlja u kojoj sada žive, porast religiozne nezainteresiranosti i sinkretizma, zbog čega svatko izabire slučajno, prema vlastitom ukusu, uvjeren da jedno vrijedi kao i drugo. Znanstveni doprinos očituje se u teorijskoj analizi pitanja: Znači li prihvatiti pluralizam i pluralističko društvo zapravo staviti na istu razinu sva mišljenja i ponašanja, kao da bi sva bila iste vrijednosti, tj. prihvatiti jedinu „istinu“ da je sve relativno? Je li se moguće složiti s tendencijama pluralnoga društva koje ide prema vrijednosnom relativizmu, prema dokidanju svih razlika, kako bi se ostvarilo novo jedinstvo ljudskoga roda? Autor se ograničava na područje vrjednota: a) nema moralne istine ; b) nema opće ljestvice kojom bi se mjerile različite vrjednote ; c) nema transkulturalnih vrjednota ; d) nema rješenja sukoba vrijednosti koje bi vrijedilo posvuda. Kao posljednja, najgora i najparadoksalnija, ali s polazištem koherentna teza: ako ničega toga nema, onda e) ni za jedan sustav vrjednota, iznutra procjenjivan kao jedina perspektiva u kojoj ih se može prosuđivati, ne može se reći da je ni bolji ni gori od bilo kojeg drugog. Autor teorijskim postavkama dokazuje da se je u suvremenom pluralističkom društvu nužno složiti oko temeljnih vrjednota na kojima se temelji društvo i čovjekov život u cjelini. Prenaglašavanje kognitivno- informativnih aspekata, a zanemarivanje metafizičkih, dovodi do vrijednosnoga vakuuma. Zaključuje se da relativiziranje svih istina i gubitak smisla u pluralnom društvu sili na veću multidisciplinarnu suradnju među svim društvenim čimbenicima. Upravo je ta suradnja potrebna u dijelu posredovanja vrijednosnog sustava mladim naraštajima, jer nijedan društveni čimbenik nije više u stanju samostalno (bez drugih) biti uspješan u tom posredovanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
