Pregled bibliografske jedinice broj: 850301
Pravoslavni kršćani kao (konfesionalni) Drugi u Kanižlićevoj crkvenopovijesnoj i teološkoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780)
Pravoslavni kršćani kao (konfesionalni) Drugi u Kanižlićevoj crkvenopovijesnoj i teološkoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780) // Fluminensia, 28 (2016), 2; 121-134 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 850301 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pravoslavni kršćani kao (konfesionalni) Drugi u
Kanižlićevoj crkvenopovijesnoj i teološkoj
raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osijek,
1780)
(Orthodox christians as (confessional) Other in
Kanižlić's church history and theological
treatise Kamen pravi smutnje velike [The real
stumbling- block of the great discord] (Osijek,
1780))
Autori
Šutalo, Goranka
Izvornik
Fluminensia (0353-4642) 28
(2016), 2;
121-134
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
imagološka analitička metoda ; konfesionalni (katolički) identitet i (pravoslavni) alteritet ; Antun Kanižlić ; hrvatska kontroverzistika u 18. stoljeću ; pravoslavni kršćani (Grci i Slaveni).
(imagological analytical method ; confessional (Catholic) identity vs. (Christian Orthodox) alterity ; Antun Kanižlić ; Croatian 18th-century controversial theology in national language ; Orthodox Christians (Greeks and Slavs).)
Sažetak
Uz primjenu imagološke analitičke metode, a na temelju Kanižlićeva kontroverzističkog djela Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780), rad se bavi fenomenom konstituiranja konfesionalnog (katoličkog) identiteta i (pravoslavnog) alteriteta kao središnjeg dijela problematike. S obzirom na to da je u imagološkoj analizi vrlo važan društveno-povijesni kontekst rad se, osim na književnopovijesnim, zasniva i na kulturnopovijesnim spoznajama. Konfesionalna se drugost stoga nastoji jasnije definirati analizom suodnosa autopredodžbi i heteropredodžbi na relaciji katolici – pravoslavci u 18. stoljeću, prvenstveno na području Slavonije. Na temelju takve analize glavna je svrha rada otkriti kako se oblikuje vjerski identitet, odnosno kroz suodnos autopredodžbi i heteropredodžbi " (re)konstruirati" bipolarnost identitet vs. alteritet. Alteritet (drugost) poima se dakle kao konstitutivni i komplementarni pojam u odnosu na pojam identitet i ujedno se definira svojom suprotnošću i inferiornošću u odnosu na identitet. (Hall 2006: 357–374) Specifičnost istraživačkog predmeta u ovome su radu identitetske razlike – dva konfesionalna identiteta (katolički i pravoslavni) na istom političkom prostoru (Habsburške Monarhije). U radu se, također, nastoji obrazložiti zašto su pravoslavni Grci vrednovani izrazito negativno (kao glavni krivci za crkveni raskol), a pravoslavni Slaveni (atribuirani kao braća) dominantno pozitivno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus