Pregled bibliografske jedinice broj: 850212
Povijesni kontekstualni okvir anagrama: kako u Rittera slavna pjesma goni k novíni
Povijesni kontekstualni okvir anagrama: kako u Rittera slavna pjesma goni k novíni // Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba (1652–1713) / Jembrih, Alojz ; Jukić, Ivana (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2016. str. 317-332 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 850212 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesni kontekstualni okvir anagrama: kako u Rittera slavna pjesma goni k novíni
(The Historical-Textual Framework of the Anagram)
Autori
Tvrtković, Tamara ; Luetić, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba (1652–1713)
/ Jembrih, Alojz ; Jukić, Ivana - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2016, 317-332
ISBN
978-953-7823-46-7
Skup
3. međunarodna kroatološka konferencija »Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba (1652–1713)«
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.09.2013. - 28.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Vitezović; tematika anagrama; povijesni kontekst
(Vitezović; anagram subjects; historical context)
Sažetak
Pavao Ritter Vitezović svoj je interes za historiografske teme iskazivao i u žanrovima koji ne pripadaju isključivo u historiografske žanrove. Jedan od njih jest i anagram, kratki književni oblik koji se sastoji od zadanog pojma (programma), njegove premetaljke (anagramma) i objašnjenja (exegesis), najčešće u obliku epigrama. Anagram je bio prilično popularan u 17. st., a jedan od najplodnijih autora i najvještijih sastavljača anagrama bio je Vitezović. Na primjeru Vitezovićeva djela Fata et vota sive Opera anagrammaton (Beč, 1699), zbirke koja sadržava više od 900 anagrama, slijedeći podjelu samog Vitezovića, tematski će se klasificirati anagrami, a zatim će se istražiti koje su teme najzastupljenije. S obzirom na to da su anagrami većinom posvećeni osobama iz javnog života (svjetovnim vladarima i crkvenim velikodostojnicima) i europskim gradovima, pokrajinama i državama, anagrami će se pokušati staviti u povijesni kontekst i odrediti njihova namjena. Razmotrit će se i u kolikoj su mjeri anagrami bili aktualni u doba kad su nastali i kakva je bila njihova čitalačka publika, a kakva je recepcija anagrama (i s obzirom na formu i s obzirom na sadržaj) danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest