Pregled bibliografske jedinice broj: 850093
Poveznice o hrvatskom nacionalnom identitetu u radovima Bele Čikoša Sesije
Poveznice o hrvatskom nacionalnom identitetu u radovima Bele Čikoša Sesije // Klasje naših ravni, 3-4 (2012), 79-92 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 850093 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poveznice o hrvatskom nacionalnom identitetu u radovima Bele Čikoša Sesije
(Connections to the Croatian National Identitiy in works of Bela Čikoš Sesija)
Autori
Lenković, Mirela
Izvornik
Klasje naših ravni (1451-2521) 3-4
(2012);
79-92
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Hrvatski salon 1898.; Društvo hrvatskih umjetnika; Bela Čikoš - Sesija; 19. i 20. stoljeće; hrvatski nacionalni identitet
(Croatian salon 1898.; The Society of Croatian Artists; Bela Čikoš - Sesija; 19. and 20. century; Croatian National Identity)
Sažetak
Bela Čikoš Sesija (1864.-1931.) začetnik modernizma i secesije u hrvatskom slikarstvu na prijelazu 19. u 20. stoljeće, bio je uz Vlahu Bukovca jedan od predstavnika hrvatske likovne scene u inozemstvu. Godine 1898. sudionik je Prve izložbe Društva hrvatskih umjetnika, odnosno Hrvatskog salona u Zagrebu. Predavao je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, a sudjelovao je i u utemeljenju te ustanove. Dao je veliki doprinos hrvatskoj umjetnosti, osuvremenivši tadašnju likovnu scenu, te je njegov značaj za hrvatski kulturni identitet od neprocjenjive važnosti. Bio je uzor nadolazećim generacijama, a likovnim radom postavio je temelje hrvatskom likovnom stvaralaštvu na početku 20. stoljeća. Rad proučava zbivanja na hrvatskoj kulturnoj sceni s prijelaza stoljeća, privremeni odlazak likovnih umjetnika u inozemstvo radi školovanja, Društvo umjetnosti kojim upravlja Isidor Kršnjavi (1845.-1927.) i Društvo hrvatskih umjetnika gdje je Vlaho Bukovac (1855.-1922.) glavna ličnost. Prate se zbivanja u Zagrebu oko 1895. i Milenijska izložbu u Budimpešti 1896., te politička događanja na povijesnom planu, etabliranje hrvatskog nacionalnog identiteta pri čemu se koristi dio materijala sakupljen i u arhivu fundusa Moderne galerije (Zagreb). Čikošev ciklus akvarela hrvatskih starih gradova i gradina, osim stilističkih oblika simbolizma i secesije sadrži i nacionalna obilježja (toponimi, folklorni elementi, glagoljica i dr.). Povijest Hrvatskog salona kojim je otvoren Umjetnički paviljon u Zagrebu 1898. i Čikošev udio u formulaciji novih, modernih ideja, afirmacija hrvatske umjetnosti na prijelazu 19. u 20 st., te prezentiranje hrvatskog nacionalnog identiteta u likovnosti na europskoj sceni tema su ovog rada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
