Pregled bibliografske jedinice broj: 85009
Ozljede u preradi drva u odnosu na dob i radno iskustvo
Ozljede u preradi drva u odnosu na dob i radno iskustvo // Zbornik "Radna sposobnost i životna dob"; Proceedings "Aging and Work Ability" / Mustajbegović, Jadranka; Valić, Fedor (ur.).
Velika Gorica, 2002. str. 77-78 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 85009 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ozljede u preradi drva u odnosu na dob i radno iskustvo
(The injuries in woodworking industry in relation to age and work experience)
Autori
Gomzi, Milica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik "Radna sposobnost i životna dob"; Proceedings "Aging and Work Ability"
/ Mustajbegović, Jadranka; Valić, Fedor - Velika Gorica, 2002, 77-78
Skup
III hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem (3rd Croatian Congress on Occupational Health)
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 18.09.2002. - 22.09.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Sažetak
CILJ rada je ispitati mogući učinak dobi i radnog iskustva na pojavu, učestalost i težinu ozljeda na radu u skupini radnika na preradi drva tijekom razdoblja od 1995. do 1999. godine.ISPITANICI I METODE: Kao izvor podataka poslužili su godišnji izvještaji o ozljedama na radu, evidencijske liste i prijave o ozljedi na radu. U skupini od 245 zaposlenika, 191 muškarca (78%) i 54 žene iz tri pogona prerade drva prikupljeni su podaci o ozljedi, ozlijeđenom radniku i okolnostima u kojima se ozljeda dogodila. Pri procjeni učinka dobi na ozljede na radu u preradi drva od 1995. do 1999. godine primijenjeni su pokazatelji o učestalosti (kumulativna stopa ozljeda) i težini ozljede (izgubljeni radni dani) prema metodi AUVA i WKO. Određene su godišnje stope ozljeda na radu i uspoređene sa statističkim podacima o broju ozljeda na 1000 zaposlenih u djelatnosti Prerada drva i proizvodi od drva u RH. REZULTATI: Stopa ozljeda na radu na 1000 zaposlenih pokazuje porast tijekom vremena (52, 49, 75, 64 i 79), a prosječni broj izgubljenih radnih dana blagi pad (16, 18, 17, 12 i 13). Stopa ozljeda pokazuje porast s dobi za ozljede uzrokovane padom i naprezanjem. Opasnost od sudara s predmetom smanjuje se s dobi. Sudar s predmetom bio je uzrokom u 44 % svih ozljeda, a 2/3 tih nezgoda dogodilo se u dobnoj skupini zaposlenika od 26 do 34 godine, s prosječnim trajanjem zaposlenja 2,9 godina. Osobna zaštitna sredstva nije koristilo više od trećine ozlijeđenihZAKLJUČAK: Odnos između dobi radnika na preradi drva i stope ozljeda na radu razlikuje se s obzirom na način ozljede, odnosno djelatnost koja je dovela do ozljede npr. rukovanje materija-lom i strojna obrada drva u mlađih radnika. Iskusni radnici bi poukom na radnom mjestu mogli smanjiti broj ozljeda mlađih i neiskusnih. Treba osigurati strojeve i alat, koristiti osobna zaštitna sredstva, ergonomski oblikovati radno mjesto i ispravno rukovati strojevima i predmetima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
0022008
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Profili:
Milica Gomzi
(autor)