Pregled bibliografske jedinice broj: 849709
Geografska rasprostranjenost i značajke speleoloških objekata sa snijegom i ledom u Hrvatskoj
Geografska rasprostranjenost i značajke speleoloških objekata sa snijegom i ledom u Hrvatskoj // Zbornik sažetaka
Karlovac: Speleološko društvo Karlovac, 2016. str. 14-14 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 849709 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geografska rasprostranjenost i značajke speleoloških objekata sa snijegom i ledom u Hrvatskoj
(Geographical distribution and characteristics of ice caves in Croatia)
Autori
Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor ; Bočić, Neven ; Dubovečak, Vinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ - Karlovac : Speleološko društvo Karlovac, 2016, 14-14
ISBN
978-953-59324-0-6
Skup
Skup speleologa Hrvatske
Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 18.11.2016. - 20.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sniježnice; ledenice; spilje; jame
(snow caves; ice caves)
Sažetak
Područje dinarskih krških planina u Hrvatskoj sadrži veliki broj speleoloških objekata u kojima se javljaju stalni, povremeni ili sezonski snijeg, led i firn. Pored njih, veliki je broj spilja i jama u kojima tih naslaga danas nema, ali brojni su tragovi njihovog postojanja u prošlosti. Njihova rasprostranjenost i značajke otkrivaju geomorfološki indikatori: mikroreljefni oblici i podzemni sedimenti. Vrijedna su svjedočanstva istraživača iz nedavne prošlosti zapisana u člancima i knjigama. Poznavanje smanjivanja njihove geografske rasprostranjenosti važan je prinos proučavanju promjena u okolišu s naglaskom na klimatske promjene. Glavni čimbenici koji utječu na rasprostranjenost sniježnica i ledenica su: reljefne značajke prostora, speleomorfologija spilja i jama i njihove mikroklimatske značajke, te klima velikih geografskih cjelina. Većina spilja i jama sa snijegom i ledom javlja se u geomorfološkim regijama dinarskih krških planina, zaravni i polja u kršu nadmorskih visina u rasponu 1000-1831 m. Najviša zona, čija klima pogoduje trajnom zadržavanju snijega i leda u speleološkim objektima, obuhvaća planinska područja iznad 1500 m n. v. sa snježno-šumskom klimom (tip Df prema Köppen–Geigerovoj klimatskoj klasifikaciji) i periglacijalnim okolišnim uvjetima. Pored nadmorske visine, koja uvjetuje niže temperature zraka, na povoljne uvjete za zadržavanje snijega i leda u utječu obilne padaline s velikim udjelom snijega te brojne krške depresije s redovitim inverzijama temperature zraka. Ovo područje zauzima mali dio teritorija, no u njemu je značajan broj speleoloških objekata koji potencijalno imaju dobre uvjete za trajno zadržavanje snijega i leda. Najviše podataka za takve spilje i jame zasada imamo s područja sjevernog Velebita - njih 150 koje sadrže snijeg i led različitog trajanja i različitih svojstava. Čak su i u dubokima jamama na velikim dubinama, u rasponima od 50 do gotovo 560 m ispod razine ulaza, speleolozi zabilježili trajne naslage snijega i leda što je podatak značajan i u svjetskim mjerilima. Interesantno je da se snijeg i led zadržavaju u svim vrstama uvjeta koji u speleološkim objektima omogućuju njihovu akumulaciju: statičkim, statodinamičkim i dinamičkim. S obzirom na porijeklo zabilježene su naslage egzogenog i endogenog porijekla. Druga geografska zona u kojoj su takvi speleološki objekti brojniji jesu krška polja, zaravni i sredogorja Gorskog kotara i Like u kojima vlada umjereno topla klima (Cfb), no lokalni uvjeti osiguravaju povoljnu mikroklimu za gomilanje snijega i leda. Naime, lokalna mikroklima je modificirana topografijom terena, posebno postojanjem dubokih sjenovitih ponikava, uvala i polja gdje se i izvan zime zbog temperaturne inverzije bilježe niske temperature zraka. U nekoliko takvih spilja i jama u tijeku su geomorfološka, geokemijska i mikroklimatska istraživanja s ciljem prikupljanja novih informacija o ovim zanimljivim pojavama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika, Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb