Naslov
Strategija aktivnog učenja zdravstvene njege pomoću mentalnih mapa
(Strategy active learning health care by mental maps)

Autori
Radulić, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek, diplomski studij Sestrinstvo

Mjesto
Osijek

Datum
12.09

Godina
2013

Stranica
51

Mentor
Prlić, Nada

Ključne riječi
aktivno učenje; zdravstvena njega; mentalne mape
(active learning; health care; mental maps)

Sažetak
Cilj: Primarni cilj istraživanja je ispitati utjecaj strategije aktivnog učenja pomoću mentalnih mapa na kratkoročno i dugoročno pamćenje kod učenika srednje medicinske škole. Sekundarni cilj je odrediti koji preferirani stil učenja postiže bolje rezultate na testu znanja. Ispitanici i metode: Eksperimentalnu grupu činili su učenici (N=29) koji su kao metodu učenja koristiti mentalne mape, dok su kontrolnu grupu činiti učenici (N=25) koji su sami odabrati način učenja. Primijenili smo mjerne instrumente za detekciju dominantnog stila učenja (Felder-Soloman-ov Indeks stilova učenja) i testove za provjeru sposobnosti pamćenja činjeničnih informacija. Rezultati: Kod obje skupine ispitanika na svakom pojedinom testu dosjećanja, kontrolna skupina ima nešto viši rezultat, no razlika je statistički značajna samo na testu broj 2 (neposredno dosjećanje) (p=0, 003). Na testu broj 1 nema razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine (p=0, 954). Na 3. testu (odgođeno dosjećanje) nema statistički značajne razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine u rezultatima testa (p=0, 108) Korelacija je značajna na razini manjoj od 5% za povezanost vizualno/verbalnog stila učenja i rezultata na testu broj 1 (ρ=0, 304 ; p=0, 025). Uravnoteženi stil učenja, unutar vizualno verbalne dimenzije, na testu broj 1 postiže značajno bolje rezultate u odnosu na one s vizualnim stilom učenja (p=0, 002). Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju da ispitanici kontrolne skupine postižu značajno bolje rezultate na testu neposrednog dosjećanja. Na testu odgođenog dosjećanja nije postojala statistički značajna razlika između obje skupine. Dakle, možemo zaključiti da su mentalne mape efikasnija metoda učenja u odgođenom dosjećanju, od ostalih metoda korištenih nasumice, jer je rezultat dugoročnog pamćenja podjednak, iako je eksperimentalna skupina na testu neposrednog dosjećanje imala slabiji rezultat. Uravnoteženi stilovi učenja postižu bolje rezultate, razlika značajna samo u vizualno/verbalnoj dimenziji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA