Pregled bibliografske jedinice broj: 849437
Javnozdravstveni aspekti starenja
Javnozdravstveni aspekti starenja // 3. hrvatski gerontološki i geijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Tomek Roksandić, Spomenka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju, 2016. (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 849437 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Javnozdravstveni aspekti starenja
(Public health aspects of aging)
Autori
Stevanović, Ranko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
3. hrvatski gerontološki i geijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem
/ Tomek Roksandić, Spomenka - Zagreb : Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju, 2016
Skup
3. hrvatski gerontološki i geijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.10.2016. - 17.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Javnozdravstveni aspekti starenja
(Public health aspects of aging)
Sažetak
Starenje je prirodna, normalna fiziološka pojava, nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom i u različitoj životnoj dobi. Proces starenja započinje od začeća i traje do smrti. Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65 godina je dobna granica kojom se ljudi smatraju starim ljudima. Starost (SZO-a ) dijelimo na: raniju (65-74 godine), srednju (75- 84 godine) i duboku starost (od 85 i više godina). 2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u Hrvatskoj iznosio je 15, 6%, u Popisu 2011. godine broj stanovnika starih 65 i više godina iznosio je 17, 7% i po prvi put premašio je broj mladih od 0 do 14 godina koji iznosi 15, 2%. U Hrvatskoj svaki šesti stanovnik stariji je od 65 godina, svaka peta žena starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica mlađih od 14 godina. Po demografskoj projekciji hrvatskog pučanstva do 2050. godine, udio starijih osoba u Hrvatskoj iznosit će čak 26, 8%, od čega će 9, 7% činiti osobe u dubokoj starosti od 85 i više godina. U starosti se događaju promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog (fiziološkog) starenja: osjetilo vida, osjetilo sluha, osjetila njuha i okusa, smanjenje mišićne mase, kosti postaju tanje i krhkije, smanjenje apsorpcijske površine i elastičnosti pluća, ateroskleroza/povišenoga krvnog tlaka, prohodnost krvi kroz jetru i bubrege itd. Bolest i starost nisu sinonimi. Najvažnije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog i patološkog starenja. Međutim, starost je povezana s nekim negativnim zdravstvenim ponašanjima: neodržavanje osobne i higijene okoline, fizička neaktivnost, psihička neaktivnost, neprihvaćanje radne terapije, debljina, alkoholizam, pušenje, pijenje crne kave više od dvije šalice dnevno, nepridržavanje uputa liječnika, nekontrolirano uzimanje lijekova, neizlaganje umjerenoj sunčevoj svjetlosti itd. Postoje i bolesti i stanja u starijih ljudi koje želimo i možemo spriječiti: šećerna bolest, debljina, hipertenzija, cerebrovaskularna bolest, kardiovaskularna bolest, novotvorine (karcinom dojke, jajnika, prostate, pluća), osteoporoza / prijelomi, inkontinencija, duševni poremećaji, respiratorne bolesti (gripa i pneumonija) itd. Zadaće “redefiniranog doma zdravlja”, “Centra za primarnu zdravstvenu zaštitu” bile bi: koordinacija i povezivanje i monitoring timova na ostvarivanju programa promocije zdravlja, prevencije i liječenja bolesti kod starijih osoba, koordinacija i povezivanje timova unutar i timova izvan grupne prakse, povezivanje i suradnja timova OM s drugim službama (patronaža, HMP, epidemiologija, socijalna medicina ...), povezivanje s drugim nezdravstvenim službama (socijalna služba, njega itd.), sudjelovanje u projektima na lokalnoj razini, edukacija (pasivna i aktivna), koordinacija dijagnostičkih servisa, kontrola i osiguranje kvalitete.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita