Pregled bibliografske jedinice broj: 849278
Pojavnost poslijeporođajne potištenosti (baby bluesa) u babinjača
Pojavnost poslijeporođajne potištenosti (baby bluesa) u babinjača, 2013., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet Osijek, diplomski studij Sestrinstvo, Osijek
CROSBI ID: 849278 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pojavnost poslijeporođajne potištenosti (baby bluesa) u babinjača
(The incidence of baby blues in the puerperium)
Autori
Grgić, Ljiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet Osijek, diplomski studij Sestrinstvo
Mjesto
Osijek
Datum
30.10
Godina
2013
Stranica
44
Mentor
Prlić, Nada
Ključne riječi
poslijeporođajna potištenost; babinjača
(baby blues; puerperium)
Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj je ispitati pojavnost poslijeporođajne potištenosti u babinjača te utvrditi postoji li povezanost edukacije trudnica s pojavnosti poslijeporođajne potištenosti u babinjača ; ispitati postoji li razlika u pojavnosti poslijeporođajne potištenosti u babinjača s obzirom na način poroda, redoslijed poroda, bračno stanje, razinu obrazovanja babinjače i spol novorođenčeta. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na osječkom rodilištu, od srpnja do kolovoza 2013. godine. Uzorak je činilo 110 babinjača, od toga 55 educiranih tijekom trudnoće. Instrument ispitivanja bio je anonimni upitnik kreiran za potrebe ovoga istraživanja. Rezultati: Poslijeporođajnu su potištenost značajnije više osjetile prvorotke, njih 35 (50, 7 %), u odnosu na 10 (27 %) višerotki (p=0, 024), kao i 19 (27, 5 %) ispitanica čija su djeca smještena na Pedijatriji (p=0, 001). Edukacija tijekom trudnoće ne utječe na pojavnost poslijeporođajne potištenosti, ali 38 (69, 1 %) educiranih babinjača navodi kako su im informacije dobivene tijekom trudnoće pomogle prepoznati poslijeporođajnu potištenost kao normalnu pojavu u babinjača, te pronaći rješenje toj pojavi. Babinjače koje nisu prošle edukaciju bile su zbunjene svojom tužnom reakcijom. U tom su trenutku najviše pomogli razgovor i potpora, u 35, 9 % ispitanica. Supruga kao najveću potporu navodi 66, 7 % ispitanica. Značajno više educiranih ispitanica misli da se o poslijeporođajnoj potištenosti dovoljno govori trudnicama tijekom trudnoće (p=0, 002). Opisujući vlastite osjećaje po Kennerley upitniku o poslijeporođajnoj potištenosti, značajno više educiranih ispitanica prepoznaje početnu poslijeporođajnu tugu ( p=0, 003), rezerviranost (p=0, 046) i depresiju (p=0, 034). Zaključak: Pojavnost poslijeporođajne potištenosti u osječkom rodilištu prisutna je u 69 (65, 1 %) ispitanica. Nije utvrđeno postojanje povezanosti edukacije trudnica s pojavnosti poslijeporođajne potištenosti u babinjača. Utvrđeno je postojanje razlike u pojavnosti poslijeporođajne potištenosti s obzirom na redoslijed poroda i na smještaj novorođenčeta. Većina educiranih babinjača prepoznaje poslijeporođajnu potištenost kao normalnu pojavu, iz čega proizlazi potreba edukacije trudnica o poslijeporođajnoj potištenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti