Naslov
Teorija i praksa sestrinske skrbi iz percepcije bolesnika
(Theory and practice of nursing care perceptions of patients)

Autori
Eršek, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek, diplomski studij Sestrinstvo

Mjesto
Osijek

Datum
30.10

Godina
2013

Stranica
82

Mentor
Prlić, Nada

Ključne riječi
bolesnici; zadovoljstvo sestrinskom skrbi
(patients; satsifaction with nursing care)

Sažetak
Cilj: Ispitati koliko su bolesnici zadovoljni provođenjem sestrinske skrbi u kliničkoj praksi, odnosno postoje li razlike u zadovoljstvu bolesnika provođenjem sestrinske skrbi s obzirom na broj hospitalizacija, mjesto hospitalizacije, dob i spol. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 289 bolesnika hospitaliziranih na Klinici za unutarnje bolesti, Klinici za kirurgiju i Odjelu za radioterapiju i onkologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek. Primijenjena je deskriptivna i parametrijska statistička obrada podataka. Rezultati: Rezultati pokazuju kako su bolesnici zadovoljni provođenjem sestrinske skrbi. Srednja vrijednost iznosi M = 233.48. Od ukupnog broja bolesnika, njih 156 (53.98%), ima rezultat veći od aritmetičke sredine, a njih 133 (46.02%) ima manji rezultat od aritmetičke sredine u ukupnom zadovoljstvu sestrinskom skrbi. Značajna je razlika u ukupnom zadovoljstvu bolesnika sestrinskom skrbi s obzirom na broj hospitalizacija (t = - 1.82, p = 0.05), pri čemu su bolesnici koji su hospitalizirani više od dva puta zadovoljniji sestrinskom skrbi od bolesnika koji su hospitalizirani jednom ili dva puta. S obzirom na mjesto hospitalizacije u ukupnom zadovoljstvu bolesnika sestrinskom skrbi nije dobivena statistički značajna razlika (F = 0.73, p > 0.05). Postoji značajna razlika ( t = 1.52, p = 0.05) u ukupnom zadovoljstvu sestrinskom skrbi s obzirom na spol, pri čemu muški bolesnici ( M = 236.39) značajno više iskazuju zadovoljstvo od ženskih bolesnika (M =229.50). Nije utvrđena statistički značajna razlika s obzirom na dob u procjeni ukupnog zadovoljstva sestrinskom skrbi ( t = - 0.66, p > 0.05). Najvažnija ponašanja medicinske sestre su „Zna kako treba dati injekcije, postaviti i.v. infuziju i sl.“ (M = 4.65, SD = 0.65) i „Daje mi lijekove u propisano vrijeme“ (M = 4.56, SD = 0.76). Najmanje važna ponašanja medicinske sestre tijekom provođenja skrbi su „Posjeti me ako me premjeste na drugi odjel“ (M = 1.93, SD =1.29) i „Pita me kako želim da me oslovljava“ (M = 2.25, SD = 1.34). Zaključak: Bolesnici su zadovoljni provođenjem sestrinske skrbi. Veće zadovoljstvo sestrinskom skrbi izražavaju bolesnici koji su hospitalizirani više od dva puta od bolesnika koji su hospitalizirani jednom ili dva puta. Nema razlike u zadovoljstvu s obzirom na mjesto hospitalizacije, ali na razini čestica postoji statistički značajna razlika. Muški bolesnici iskazuju značajno veće zadovoljstvo provođenjem sestrinske skrbi od ženskih bolesnika. S obzirom na dob nema razlike u ukupnom zadovoljstvu provođenjem sestrinske skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA