Pregled bibliografske jedinice broj: 849064
Naglašavanje riječi iz španjolskoga jezika u hrvatskim rječnicima i naglasnim priručnicima
Naglašavanje riječi iz španjolskoga jezika u hrvatskim rječnicima i naglasnim priručnicima // Istraživanja govora: Deveti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: knjiga sažetaka / Lazić, Nikolaj ; Pletikos Olof, Elenmari (ur.).
Zagreb, 2016. str. 43-44 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 849064 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naglašavanje riječi iz španjolskoga jezika u
hrvatskim rječnicima i naglasnim priručnicima
(Accentuation of Croatian word derived from
Spanish: dictionary and accentuation manual review)
Autori
Grković, Daša ; Bašić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Istraživanja govora: Deveti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: knjiga sažetaka
/ Lazić, Nikolaj ; Pletikos Olof, Elenmari - Zagreb, 2016, 43-44
ISBN
978-953-296-125-6
Skup
Istraživanja govora
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2016. - 10.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
strane riječi ; hrvatski jezik ; španjolski jezik ; naglasna prilagodba ; norma ; verificirana uporaba
(foreign words ; Croatian ; Spanish ; accent adjustment ; standard ; verified use)
Sažetak
Strane se riječi preuzimaju iz drugoga jezika (jezika davatelja) i prilagođavaju hrvatskome jeziku (jeziku primatelju), u kojemu se mogu nalaziti iz stilističkih razloga ili zato što još nije pronađena odgovarajuća hrvatska istovrijednica (Jozić 2013: 67). Uslijed prilagodbe na svim jezičnim razinama, preuzeta riječ neko vrijeme ostaje u nestabilnom lingvističkom statusu, tj. u obliku kompromisne replike ili tuđice. Za razliku od tuđice, koja glasnički, prozodijski ni pravopisno nije prilagođena jeziku primatelju, prilagođenica je posve integrirana u jezik primatelj pa ju govornici više ne osjećaju kao tuđu. U ovome ćemo se radu baviti naglasnom analizom posuđenica (N=92) koje su iz španjolskoga jezika ušle u hrvatski, od kojih jedne imaju status tuđica, a druge prilagođenica. Korpus je prikupljen iz Hrvatskoga jezičnog portala, Hrvatskoga enciklopedijskoga rječnika, Rječnika hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Školske knjige urednika J. Šonje, Klaićevoga Rječnika stranih riječi te Anićevoga Rječnika hrvatskoga jezika. Postavljeno je nekoliko istraživačkih pitanja: prvo, koji su postupci korišteni pri naglašavanju posuđenica u različitim hrvatskim rječnicima, drugo, možemo li govoriti o dosljednosti naglasne prilagodbe španjolskih riječi u pojedinome izvoru, iz kojega proizlazi i posljednje istraživačko pitanje: je li hrvatski jezik dosljedan u naglašavanju posuđenica iz španjolskoga jezika. Analizom je utvrđeno da su pri naglašavanju posuđenica korištene tri metode: dedukcija klasične kodificirane norme, naglasni obrasci verificirane uporabe te zadržavanje riječi u nestabilnom lingvističkom statusu. S obzirom na upotrebu raznovrsnih metoda prilagodbe i više ili manje spretnih naglasnih rješenja, unutar pojedinoga izvora i u cijelome korpusu, nije ustanovljen dosljedan naglasni obrazac stranih riječi preuzetih iz španjolskoga jezika u hrvatski.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-0000000-0786 - Forenzična fonetika: slušno prepoznavanje i zvučna analiza glasova (Varošanec-Škarić, Gordana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb